Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Vedad Arslanagić je krajem 2020. godine prodao kuću u američkoj državi Georgiji za oko četiri milijuna KM. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je ovu nekretninu nešto ranije sagradio na parceli od skoro devet duluma u predgrađu Atlante, glavnog grada Savezne Države Georgije.

Kada je Arslanagić kupio ovu parcelu za 1,05 milijuna maraka 2014. godine, američke agencije za nekretnine su je opisale kao savršeno mjesto za gradnju na elitnom području.

Mlađi i, prema imovini u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), imućniji sin bivšeg direktora sarajevske tvornice lijekova „Bosnalijek“ Edina Arslanagića je osim ovih nekretnina imao još dvije kuće u Americi.

Godinu dana nakon kupovine zemljišta Vedad Arslanagić je u susjedstvu kupio i kuću od 523 kvadratna metra za gotovo tri milijuna KM. Dvokatnica s pet spavaćih soba i isto toliko kupatila je postala novi Vedadov dom u Americi. U ovu kuću se preselio iz mjesta Smyrna kod Atlante gdje je 2001. godine kupio vilu s bazenom koju je prodao u veljači 2016. za skoro 1,2 milijuna KM.

Nekretnine je, uglavnom, kupovao i u njih ulagao u vrijeme ili nakon brojnih zloupotreba u „Bosnalijeku“ zbog kojih je Tužiteljstvo Kantona Sarajevo (KS) krajem 2015. godine podiglo optužnicu protiv njegovog oca Edina i starijeg brata Amara, bivšeg direktora za inostrani marketing i prodaju u kompaniji, te još petero bivših rukovodilaca u „Bosnalijeku“ i privatnika.

Oni su optuženi za sklapanje fiktivnih poslova, izvlačenja novca iz kompanije i brojne druge zloupotrebe od 2005. do 2012. godine, a Tužiteljstvo tvrdi da su kompaniju oštetili za skoro 26 milijuna maraka.

Arslanagići stekli bogatstvo od 13 milijuna KM

Vedad i Amar Arslanagić su za ovih sedam godina kupili i šest luksuznih nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH) te caffe slastičarnu u centru Sarajeva, a to ih je koštalo nešto više od 3,75 milijuna KM. Osim toga, pazarili su i luksuzna vozila: “Lexus”, “Porsche Cayenne” GTS, dva audija 6 i terenac “Mercedes 350” CDI, procijenjene na nekoliko stotina tisuća KM.

Istovremeno su njih dvojica, otac Edin i Amarova supruga Meliha u BiH imali ukupne prihode od 2,7 milijuna maraka.

Prema dostupnim informacijama koje je prikupio CIN, ukupna vrijednost nekretnina, ušteđevine i dionica kojima su raspolagali Arslanagići u BiH i Americi od 1999. godine do danas premašuje 13 milijuna KM. Sud je blokirao većinu njihove imovine u Bosni i Hercegovini, ali je imovina u Americi ostala nedostupna bh. pravosuđu − kako Vedadove milijunske nekretnine tako i Amarova kuća u Georgiji koja je 2008. godine kupljena za 630.000 KM.

Tužitelj Sead Kreštalica kaže da je Tužiteljstvo KS preko pojedinih stranih agencija pokušalo doći do informacija o toj imovini, ali nije dobilo odgovor. Tužiteljstvo je tokom suđenja pokušalo dokazati da Arslanagići nisu imali dovoljno prihoda kojima bi opravdali ulaganja u nekretnine i automobile.

Iako Vedad Arslanagić nije bio optužen s ocem i bratom, dokumenti o poslovanju sarajevske tvornice lijekova ukazuju da je i on imao koristi od sumnjivih poslova u “Bosnalijeku”.

On je od 2009. do 2012. godine prijavio prihod od 18 tisuća KM. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, prije toga on nije bio zaposlen u BiH. Tvrdnje Tužiteljstva da Arslanagić mlađi nije imao primanja kojima bi opravdao milijunska ulaganja u imovinu Vedad je pokušao osporiti prilaganjem potvrda prema kojima je u SAD-u od 2010. do 2013. imao prihode od 1,5 milijuna američkih dolara. Ove podatke Tužiteljstvo osporava, tvrdeći da nisu dostavljeni službenim putem iz američke porezne uprave. Skroman prijavljeni prihod u BiH je zaradio kao direktor preduzeća AZ koje je upravljalo Caffe slastičarnom „Bombon“ u centru Sarajeva, koju je Vedad kupio od rođaka za 600.000 KM. Nakon otvaranja istrage o pronevjerama u „Bosnalijeku“, Vedad Arslanagić je u srpnju 2012. godine poklonio ovo preduzeće Gordani Balić, supruzi Jasmina Balića, bivšeg vozača njegovog oca Edina Arslanagića.

Dok je bila u Vedadovom vlasništvu, ova slastičarna je isporučivala velike količine kolača i torti preduzeću „Brštanica“ koje je vodilo restoran ishrane radnika „Bosnalijeka“ i organiziralo koktele i prijeme povodom svečanosti u sarajevskoj tvornici lijekova. Tokom četiri godine AZ je zaradio 318 tisuća KM od ovog posla.

„Bombon“, kolači i „Lexus“

Osim toga, krajem srpnja 2008. godine „Bosnalijek“ je po nalogu Edina Arslanagića uplatio „Brštanici“ milijun maraka, pravdajući to povratom dijela pozajmice koja nije ni postojala. Istu sumu firma je već narednog mjeseca prenijela na račun Vedada Arslanagića, pravdajući to komisionim kreditom koji je zaključila s mlađim direktorovim sinom. Kredit je dat na period od devet godina bez kamate, a „Brštanica“ nije tražila nikakvu garanciju za povrat.

Kredit je, uglavnom, otplaćivao Edin Arslanagić svojim i novcem koji mu je Vedad slao preko svoje privatne firme iz Amerike. No, vraćene su samo dvije trećine pozajmljenog novca, a „Brštanica“ je krajem studenog 2011. godine oprostila Vedadu gotovo 240 tisuća KM duga. Arslanagić mlađi je pomagao i u drugim poslovima izvlačenja novca iz „Bosnalijeka“, navedeno je u tužiteljskim dokumentima. Tako je sarajevska kompanija 2008. godine riješila da kupi luksuzno vozilo „Lexus“ i za nabavku se obratila privatnom preduzeću „Lama“ iz Sarajeva koje je godinama bilo dobavljač „Brštanice“.

„Lama“ nije imala vozilo za prodaju, ali ga je našla kod Vedada Arslanagića. Sklopili su ugovor prema kojem im je Arslanagić prodao svoj automobil za 142.500 KM, a „Lama“ ga je odmah preprodala „Bosnalijeku“ za 195.500 KM.

Prema podacima istrage, Vedad Arslanagić je ovako zarađenim novcem dijelom financirao izgradnju vile s bazenom od 602 kvadratna metra nedaleko od Baščaršije u Sarajevu. Plac s dotrajalom kućom je kupio 2007. godine za 370.000 KM, a potom je na njenom mjestu podigao vilu u čiju je izgradnju uložio 1,5 milijuna KM. Ovaj reprezentativni objekat je izdao Švedskom veleposlanstvu 2013. godine za 11 tisuća KM mjesečno. Nakon što je Arslanagićima blokirana imovina, brigu nad ovim objektom je preuzela Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH. Prema podacima Tužiteljstva, do lipnja prošle godine od najma je prikupljeno 639.000 KM.

Amar Arslanagić osuđen pa pobjegao

Amar Arslanagić je 2015. godine osuđen na godinu dana zatvora zbog pronevjere “Bosnalijekovog” novca tokom službenih putovanja po svijetu. Zatvorsku kaznu je zamijenio novčanom za 36.000 KM, a kompaniji je morao nadoknaditi 71.500 KM štete.

On je nakon nove optužnice za druge zloupotrebe u “Bosnalijeku” otišao u SAD sa obitelji. Nakon četiri godine suđenja, sredinom 2020. godine Tužiteljstvo je privremeno odustalo od optužbi protiv Amara Arslanagića kako bi suđenje moglo biti nastavljeno.