Piše: V.S.Herceg

Jučerašnjom posjetom Beogradu i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, njemačka kancelarka Angela Merkel počela je svoju zapadnobalkansku, oproštajnu turneju.

Području u koje je ne samo ona, već i cjelokupna europska administracija uložila toliko truda ali s tankim rezultatom. U medijima se već mogu čuti kritički komentari političkih analitičara i dobrih poznavatelja zbivanja da Merkel "dolazi zatvoriti eru svoje politike" i to u državama koje ne odlikuje pretjerana demokracija, umjesto da dođe u posjet Skopju ili Prištini kao i da "domaći autokrati više neće moći računati na veliku naklonost Berlina", a upravo u svjetlu skorašnjih izbora u Njemačkoj.

Već danas ona će se u Tirani sastani s albanskim premijerom Edijem Ramom, ali i na odvojenim sastancima razgovarati, kako je najavljeno, sa predsjednicima vlada Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Već prije, kancelarka u odlasku posjetila je države s međusobnim, dogogodišnjim prijeporima, Rusiju i Ukrajinu, ruskog predsjednika Vladimira Putina kao i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji joj je više nego otvoreno predbacio izgradnju rusko-njemačkog plinovoda 'Sjeverni tok 2' rekavši kako je to “opasno geopolitičko oružje Kremlja".  

Vučićeve strelice prema Hrvatskoj

Jedna od najutjecajnijih političkih osoba, njemačka kancelarka, uskoro odlazi u mirovinu, a Njemačka je već sada u kampanji za novog kancelara ili kancelarku nakon izbora koji će se održati 26. rujna.

Konzervatici su sve zabrinutiji i upozoravaju da bi ljevica mogla preuzeti vlast jer prvi put nakon 2017. SPD prema ispitivanju pretekao Merkeličinu demokršćansku Uniju CDU/CSU. Ukoliko se to dogodi i politka prema zapadnom Balkanu mogla bi se značajno promijeniti.

Ipak, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić jako je "umilan" prema kancelarki Merkel i rekao je kako je njen posjet "velika čast za Srbiju" kojoj je Njemačka uvjerljivo najznačajniji trgovinski partner s postignutih 3,574 milijarde eura u prvih sedam mjeseci.

No, nije propustio i baciti svoju uobičajenu vatrenu strelicu prema susjednoj Hrvatskoj, rekavši kako je Srbija imala njenu podršku.

"Nikada neću zaboraviti potporu koju nam je dala 2015. godine kao i kada su nam Hrvati uvodili sankcije zbog migranata i što je poticala investicije. Njezini ministri rade na dovođenju investitora, a toga ne bi bilo da nije nje. Zahvalan sam i na potpori koju pruža regiji kroz Berlinski proces", rekao je Vučić.

Međutim, njenu ulogu u povijesnoj migrantskoj krizi iz 2015. godine propitkuju i oštro kritiziraju ne samo njene kolege iz drugih, već i iz stranačkih redova CDU-a, a pitanje je koliko će Merkel u mirovini moći utjecati na buduću politiku nove vlasti u Njemačkoj.

Merkel je priznala da je izbjeglička kriza 2015. bila - pogreška

O izbjegličkoj krizi iz 2015. Njemačka sada ima potpuno drukčije mišljenje. Kao i uostalom i njemačka kancelarka Angela Merkel kojoj je najveća mrlja u političkoj karijeri, a prema stavovima ozbiljnih političkih analitičara, upravo dogodila te godine.

I sama Merkel je priznala da je poziv i nekontrolirani dolazak migranata iz Sirije u Njemačku 2015. godine bio pogreška. Tada su u Europu stotine tisuća izbjeglica prouzročile migrantsku, ekonomsku, ali i političku krizu, a mnoge zemlje na svoje granice postavile su bodljikavu žicu. Kako je svojedobno pisao Deutsche Welle, Njemačka 2020. godine više nije zemlja kakva je bila 2015.

"Sada i sama kancelarka kaže da je tada došlo do „gubitka kontrole” i otvaranja granica, preko kojih su stotine tisuća ušle u zemlju. Ona je to nazvala „pogreškom”, koja se ne smije ponoviti. Od 2015. se dosta toga dogodilo u Njemačkoj: Stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u velikoj mjeri radikalno desničarska, postala je popularnija. U porastu je i desničarski terorizam.

Friedrich Merz iz CDU-a jasno je rekao da je protiv prijema novih izbjeglica iz Turske: „Mora im se poslati jasan signal: nema smisla dolaziti u Njemačku, ne možemo vas ovdje prihvatiti.” Slično je reagirao i šef Liberala, Christian Lindner: „Bilo bi korisno kada bi gospođa Merkel jasno stavila do znanja da više nema nekontroliranog ulaska u Njemačku. Godinama kažemo da u slučaju krize mora biti moguća i zabrana ulaska na njemačkoj granici, kao što to čine naši europski partneri.”.

Schmidt zaštitio Dodika od sankcija EU-a, a Dodik ne prizna Schmidta

No, dok se Vučić hvali dobrim odnosima sa Merkel, ne treba zaboraviti da je novi visoki predstavnik u BiH, Bavarac Christian Schmidt "osobni projekt" njemačke kancelarke, a kojeg odbija prihvatiti Milorad Dodik, dok je stav srbijanskog predsjednika daleko 'mekši'. I to je bila tema jučerašnjeg razgovora Merkel i Vučića.

Međutim, podsjećamo na znakovitu izjavu srbijanskog predsjednika, a koja je prošla bez velikih pitanja, i to da je "Schmidt pomogao da Europa ne izolira Dodika", dok sam Dodik odbija priznati Schmidtu legitimitet visokog predstavnika.

"On je više puta i pomogao Srbima, kada su Milorada Dodika htjeli izolirati, ja sam ga zamolio da dođe i pomogne u rješavanju tog spora. Ja razumijem Dodika, ali ćemo razgovarati s svima”, rekao je Vučić u izjavi za jednu TV kuću.

"Kancelarka, koja me je, ako smijem reći, vrbovala za ovu funkciju, ima jasnu ideju kako moramo unaprijediti ovu regiju i to konkretnim mjerama – bilo da je riječ o europskoj i regionalnoj ekonomskoj suradnji ili drugim pitanjima", svojedobno je kazao Schmidt u intervjuu za njemačke medije prije službenog preuzimanja dužnosti.

No, od njegove izjave da "ako želimo povesti BiH u EU i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju", preko "spašavanja Dodika od sankcija" do nedavne koja je prouzročila buru u BiH da su "Komšića više birali Hrvati nego Bošnjaci" i da se "Hrvatima mora dati mogućnost legitimnog zastupanja", proteklo je tek nešto više od mjesec dana.

"Zbogom starim prijateljima"

Komentirajući posjet kancelarke Beogradu i Prištini Simon Ilse, direktor Rondacije Heinrich Böll u Beogradu za FTV je kazao: "To više izgleda kao 'zbogom starim prijateljima', što je pogrešna poruka i pogrešni signali. Ako je željela nagraditi one koji su provodili reforme, trebala je otići do Skoplja ili Prištine".

On ističe kako postoji velika šansa da se njemačka vanjska politika prema regiji promijeni.

"Nadamo se da će biti više okrenuta nametanju europskih virjednosti uz konstuktivan i kritički pristup", kaže Ilse.

Vanjskopolitički komentator i novinar iz Beograda, Boško Jakšić, komentirajući oproštajni posjet kancelarke Merkel Srbiji istaknuo je da ona "ne može biti pretjerano zadovoljna onim što ostavlja na ovom području".

"Berlin nije zadovoljan idejom otvorenog Balkana kojeg je lansirao Beograd. Ona jest u velikoj mjeri inicirala procese regionalnog  udruživanja, prije svega na ekonomskoj bazi, ali je vođena idejom 'stabilokratije', koja joj je bila važnija, od ideja političkih reformi u pravvne države u regiji i to je negativni predznak koji ostavlja. Ako pogledamo realnost velikog broja država zapadnog Balkana, onda mislim da Merkel ne može biti pretjerano zadovoljna. Mislim da autokrate u regiji neće više moći računati na naklonost, a koju su do sada imali od kancelarke Merkel", zaključuje ovaj beogradski novinar.