Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Prema Svjetskom izvješću o sreći za 2024. godinu (World Happiness Report), pozicije prvih deset zemalja iz kojih su se njihovi stanovnici izjasnili kao najsretniji, ostale su iste, no promjense na toj sljestvici zapažene su u sljedećih 20 zemalja i to između zemalja istočne i zapadne Europe. 

U ovom izdanju World Happiness Report fokus je na sreću ljudi u različitim fazama života, mlađim i onim starijim, zrelijim te su ove ljestvice vrlo zanimljive te mogu biti temelj za nova istraživanja, ali i različite socijalno-političko-kulturno-ekonomske pristupe.

Za BiH „zlatna sredina“ – niti presretni, ali niti nesretni

Od 2006. do 2010. došlo je do velikog porasta nejednakosti sreće u svim regijama izuzev u Europi. A posebno se ta nejednakost povećala za starije osobe. Najveći porast je u podsaharskoj Africi.

Od 2006. do 2010. do 2021.-2023. promjene u ukupnoj sreći su se uvelike razlikovale od zemlje do zemlje, u rasponu od povećanja od čak 1,8 bodova u Srbiji i 1,6 bodova u Bugarskoj do pada od čak 2,6 boda u Afganistanu.

Prema svukupnoj ljestvici indexa sreće, Češka i Litva bile su u prvih dvadeset, a sada su im se skoro pridružile Slovenije na 21. mjestu. Novim učesnicima odgovaraju odlasci Sjedinjenih Država i Njemačke iz prvih 20, pali su s 15. i 16. mjesta prošle godine na 23. i 24. mjesto ove godine.

Što se tiče BiH i najbližih zemalja susjeda, od 143 zemlje naša zemlja je, moglo bi se kazati, na općoj ljestvici sreće u prvoj polovici zlatne sredine, na 65. mjestu, dok je susjedna Hrvatska na 63., a Srbija na visokom, sveukupnom, 37. mjestu. Moglo bi se, stoga kazati, da Hrvati, Bosanci i Hercegovci više naginju pesimizmu nego prevelikoj sreći.

Vrlo zanimljivo je da je pri vrhu ove ljestvice, na visokom 29. mjestu - Kosovo i to odmah nakon Saudijske Arabije. Žitelji Kosova su tako, kako se čini, najsretniji od svih balkanskih zemalja.

Ova, sveukupna ljestvica više ne uključuju nijednu od najvećih zemalja. U prvih deset zemalja samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika. Od prvih 20 na ljestvici sreće, samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika. 

Naravno, kao i proteklih godina, žitelji skandinavskih zemalja "čvrsto drže" index sreće. Tako popis prvih deset zemalja izgleda ovako: prvo mjesto zauzima Finska, potom redom Danska, Island, Švedska, a slijedi Izrael, Nizozemska, Norveška, Luxembourg, Švicarska i Australija.  

Mladi su sretniji

Ali, daleko drukčija slika je kada se govori na temu koliko su sretni mladi, dobne starosti ispod 30 godina, i dijele li istu razinu sreće s njima i njihovi stariji sunarodnjaci. 

Kako se navodi u istraživanju, u mnogim, ali ne u svim regijama, mladi su sretniji od starih. Ali u Sjevernoj Americi sreća je tako naglo pala za mlade da su sada manje sretni od starih. Nasuprot tome, u tranzicijskim zemljama Središnje i Istočne Europe, mladi su puno sretniji od starih. U zapadnoj Europi u cjelini sreća je slična u svim životnim dobima, dok drugdje ima tendenciju opadanja tokom životnog ciklusa, s povremenim porastom za starije.

Iz ovih razloga, rangiranje zemalja po sreći je vrlo različito za mlade i za stare. U odnosu na generacije, nakon uzimanja u obzir godina i životnih okolnosti, oni rođeni prije 1965. godine imaju procjenu života za jednu četvrtinu više od onih rođenih nakon 1980. godine.

Prema ovim ljestvicama, mladi u Srbiji su pri samom vrhu u svijetu, na čak 3. mjestu globalne liste sreće mladih, potom Hrvati na 14. mjestu, nakon kojih su mladi Slovenci, a tek onda dolazi razina sreće mladih u BiH - na solidnom 33. mjestu od ukupno 143 zemlje. Kosovo je na također visokom 23. mjestu.

Koliki je index sreće kod mladih Srbije pokazuje poredak - ispred su samo mladi Litvanci i Izraelci, a iza su redom Islanđani, Danci, Luksemburžani, Finci, Rumunji, Nizozemci, Česi itd. Mladi Hrvatske su u društvu svojih vršnjaka iz Austrije, Švicarske, Slovenije i Kuvajta, a zanimljivo je da je mjesto ispred BiH po indeksu sreće mladih Ujedinjeno Kraljevstvo, a iza Argentina i Ujedinjeni arapski Emirati. 

Mladi Crne Gore su na 50. mjestu po indexu sreće, a Sjeverne Makedonije na 67., iza Albanije, Vijetnama, Malezija, Perua i, što je zanimljivo mladih Amerikanaca koji su na 62. mjestu te se niti oni ne smatraju previše sretnima.

No, kako najteži život je mladima u Afganistanu, Libanonu, Sieri Leone, Kongu, Zimbabveu itd., oni su na samom kraju ove ljestvice.

Čak i Sjevernokorejci sretniji od starijih žitelja BiH i Hrvatske

U susjednoj Srbiji i stariji žitelji, 60 i više godina, sretniji su nego njihovi godišnjaci u BiH ili Hrvatskoj - ljestvica sreće pokazuje da su čak Hrvati u zrelim godinama više s osjećajem pesimizma nego sreće. Nešto bolje stoje žitelji BiH ove starosne dobi ali, što se kaže, to je sve u "pet deka". 

Naime, zanimljivo je da su stariji Hrvati najmanje sretni od svih žitelja ostalih balkanskih zemalja i po tom svom stavu sebi su "osigurali" čak 80. mjesto. Ispred njih su čak njihovi vršnjaci iz Indonezije, Laosa, Nepala ili Dominikanske Republike. 

No, od njih nisu puno sretniji ni bh žitelji koji su na ovoj ljestvici tek dva mjesta ispred Hrvata - na 78. poziciji. Dosta drukčije, sretnije, se osjećaju Srbi ove starosne dobi, oni su na 54. mjestu, u društvu Mongolaca i Kirgistanaca i - Sjevernokorejaca, dok je žitelji Kosova na 39. mjestu. 

Za razliku od njih, primjerice, kod Makedonaca i Crnogoraca, nema previše razloga za sreću - oni su se stoga smjestili na 97., odnosno, 98. mjestu, doduše nešto ispred Palestine, Albanije, Nigerije, Mijanmara i Irana.

Prvih deset mjesta, dakako, predvode nordijske zemlje te bi se moglo kazati da su iskusniji i stariji stanovnici ovih zemalja među najsretnijima. Tako ovaj poredak ide redom: Danska, Finska, Norveška, Švedska i Island te slijede Novi Zeland, Nizozemska, Kanada, Australija i SAD.

Ovdje je vrlo zanimljivo povući paralelu - dok stariji Amerikanci tvrde da su sretni svojim životom, mlađi su značajno pesimistični. 

Kako se zaključuje u ovom istraživanju, sreća u svim životnim dobima naglo je porasla u srednjoj i istočnoj Europi, tako da su mladi ljudi sada jednako sretni u oba dijela Europe. 

----------------------------------------

Što su mlađi, to su sretniji – stariji su iskusniji, pa tako i nesretniji

U istraživanju se podsjeća kako su za sreću bitne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Bumeri i njihovi prethodnici) imaju procjenu života za jednu četvrtinu bodova više od onih rođenih nakon 1980. (milenijalci i generacija Z). Unutar svake generacije, životne procjene rastu s godinama kod starijih generacija i padaju s godinama kod mlađih.

U srednjoj i istočnoj Europi negativne emocije su sada manje učestale u svim starosnim grupama nego 2006.-2010. godine.

U periodu 2021.-2023. negativne emocije su u svim regijama bile zastupljenije kod žena nego kod muškaraca. Skoro posvuda je rodna razlika veća u starijoj dobi.

U svim regijama učestalost pozitivnih emocija se promijenila od 2006. do 2010. godine u istom smjeru kao i procjene života. Ali starosni obrasci se razlikuju. Učestalost pozitivnih emocija u svakoj regiji najveća je za one mlađe od 30 godina, a nakon toga stalno opada s godinama u svim regijama osim u Sjevernoj Americi, gdje su pozitivne emocije najmanje učestale za one u srednjim godinama.

Kriza COVID-a dovela je do povećanja udjela ljudi koji su pomogli drugima kojima je potrebna u cijelom svijetu. Ovo povećanje dobročinstva bilo je veliko za sve generacije, a posebno za one rođene od 1980. godine, za koje je čak i veća vjerojatnoća nego ranijih generacija pomaganje drugima u nevolji.

U skoro svakom globalnoj regiji, uporedivo izmereno osećanje socijalne podrške je više nego dvostruko zastupljenije od usamljenosti. I socijalna podrška i usamljenost utiču na sreću, pri čemu socijalna podrška obično ima veći učinak. Društvene interakcije svih vrsta također doprinose sreći, izuzev što njihovi učinci protječu kroz povećanje društvene podrške i smanjenje usamljenosti.

-----------------------------------------

Rang lista sreće - vlastite procjene

U objedinjavanju podataka Svjetskog izvješća o sreći za 2024. godinu radili su stručnjaci iz cijelog svijeta, John F. Helliwell iz Vancouvera School of Economics, Univerzitet Britanske Kolumbije; Richard LayardProgram dobrobiti, Centar za ekonomske performanse, Londonska škola ekonomije i političkih znanosti; Jeffrey D. SachsCentar za održivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija; Jan-Emmanuel De NeveIstraživački centar za dobrobit, Univerzitet u Oksfordu; Lara B. Aknin Odsjek za psihologiju Univerziteta Simon Fraser; Shun WangMeđunarodna poslovna škola Suzhou, Xi'an Jiaotong-Liverpool University itd.

U izvješću je naglašeno kako su rezultati rang-liste sreće zasnovani na vlastitim procjenama pojedinaca o njihovim životima, posebno njihovim odgovorima na jednostavno pitanje o procjeni života Cantril ljestvice.