Govoreći na 'Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji', član Bundestaga Joe Weingarten izjavio je kako postoji "opasnost u tome što se svijet koncentrira na velike konflikte, a iz vida gubi druge dugotrajne konflikte, a jedan takav je ovdje na zapadnom Balkanu", upozorio je član Bundestaga Joe Weingarten.

Kako prenosi televizija N1, on je kazao da se u Njemačkoj kao „posebno problematična“ vidi uloga Srbije koja mora odlučiti na koju će stranu stati. „Njihova je odluka hoće li biti dijelom Europske unije ili će biti ruski saveznici. Istovremeno ne mogu oboje. To je ključni problem ovdje u regiji", naglasio je Weingarten na jučer završenoj, trodnevnoj 'Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji'.

"Europa je postala svjesna činjenice da se ruski maligni uticaj ne smije zanemarivati, a to vrijedi i za zapadni Balkan", smatra zastupnica BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Sabina Ćudić.

„Određeni interesi, ali i želja da se zapadni Balkan u ovim turbulentnim vremenima održi relativno stabilnim, dozvolilo je akterima, poput Aleksandra Vučića, koketiranje i s Zapadom i s Istokom, što je u konačnici dovelo do najrecentnije destabilizacije u regiji“, kaže Sabina Ćudić, naglašavajući da se stabilnost zapadnog Balkana izravno veže za stabilnost Europe, prenosi Deutsche Welle.

Dosljedna politika Njemačke prema Balkanu

Zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u BiH Bernhard Abels kaže kako „Njemačka ima dosljednu politiku podrške ka demokratskom razvoju zapadno balkanskih država zbog unaprjeđenja sigurnosti i stabilnosti u zemljama regije.

„Rat u Ukrajini ali, nažalost, i događanja na Bliskom Istoku u posljednja dva tjedna, dodatno su naglasili važnost regionalne suradnje kako bismo ostvarili veći stupanj međunarodne sigurnosti", istaknuo je Abels te napomenuo kako su upravo ovakve konferencije prilika za analize i upozorenja na sigurnosne prijetnje koje ugrožavaju EU i Balkan.

O sigurnosnim prijetnjama koje, između ostaloga, proističu iz ruske agresije na Ukrajinu, raspravljalo se na više panela u okviru prve Sarajevske sigurnosne konferencije – od „Rata u Ukrajini i europskih sigurnosnih izazova" do „Transatlantske sigurnosti i Balkana nakon 24. veljače 2022. godine".

Učesnici konferencije tvrde da je ruski napad na Ukrajinu 24. veljače označio prekretnicu na globalnoj političkoj sceni. Šef kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak, smatra da je ruska agresija na Ukrajinu narušila ranije uspostavljeni međunarodni poredak što je, kako je kazao,  dovelo da značajne promjene u arhitekturi europske sigurnosti“.

Rusija sprečava EU procese na Balkanu

Kožljak, koji je bio vojni predstavnik BiH pri NATO-u u Bruxellesu, kaže da je ruska agresija zapravo ojačala jedinstvo Zapada i prijemom Finske i Švedske (čeka se ratifikacija Turske), dovela do važnog proširenja NATO-a jačajući sjeverno krilo Alijanse.

„Istovremeno, zapadni Balkan je postao izloženiji i ranjiviji na aktualne sigurnosne prijetnje", kaže Kožljak napominjući da se BiH ponovo našla „u središtu tektonskih promjena" sigurnosnih prilika Europi.

„Geopolitička previranja snažno utiču na BiH koja je izložena ruskom zloćudnom utjecaju, posebno u smislu sprječavanja euroatlantskih integracija na zapadnom Balkanu", kaže Alija Kožljak . On upozorava da Rusija svoju obavještajnu aktivnost usmjerava ka podršci separatističkom djelovanju, prvenstveno političara u bh entitetu Republika Srpska.

Govoreći u okviru panela o Integraciji Balkana u europske i NATO sigurnosne sustave, analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić upozorio je na, kako je kazao, nedovršenu euroatlantsku sigurnosnu strukturu na zapadnom Balkanu.

„Članstvo zapadno balkanskih država – BiH i Kosova  u EU i NATO, zapravo bi značilo završetak i konsolidaciju europske sigurnosne, političke pa i ekonomske arhitekture. To bi eliminiralo brojne političke i druge razlike na zapadnom Balkanu i uveliko doprinijelo stabilnosti cijele EU“, kaže Ćerimagić.

 Promjena smjera muslimanskih zemalja

Na konferenciji se raspravljalo i o utjecaju religije i kulture na geopolitičke procese, a stručnjaci ocjenjuju da su upravo to faktori koji utiču na opredjeljenja mnogih država. Profesor Emir Hadžikadunić, bivši veleposlanik BiH u Iranu i Maleziji, kaže da države s muslimanskom većinom u posljednje vrijeme smanjuju svoju ovisnost od Zapada, naglašavaju neutralnost kada je u pitanju ruska invazija na Ukrajinu te smanjuju međusobne tenzije.

„To su novi vanjskopolitički trendovi država sa muslimanskom većinom“, kaže Hadžikadunić.

On napominje da se muslimanske države otvaraju prema BRICS-u (grupa koju čine  Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i Šangajskoj organizaciji za suradnju (Rusija, Kina, Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Indija, Pakistan).

„Svi ovi trendovi se odnose na skoro sve države s muslimanskom  većinom, a izuzetak su BiH, Albanija i Kosovo. Njihova zemljopisnost je specifičnija i zato su njihove vanjske politike isključivo proeuropske, odnosno prozapadne“, kaže profesor Hadžikadunić.

Američka podrška BiH

Na prvoj Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji govorilo je više od 40 sigurnosnih stručnjaka i dužnosnika iz 40 zemalja, uključujući američke senatore Jeanne Shaheen i Petera Welcha.

„Znamo da sigurnost ove regije utječe na cijeli europski kontinent, ali i na Ameriku. U svemu ovom smo zajedno. BiH je dobila kandidatski status za članstvo u EU, i hajdemo to ostvariti. Budućnost Balkana je sa Zapadom, a mi u Americi nastavit ćemo našu podršku stabilnosti BiH i sigurnosnim potrebama koje će omogućiti članstvo u EU", rekao je Welch.

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu – tema je koja je dominirala na gotovo svim panelima 'Sarajevske sigurnosne konferencije', na kojoj su se također čule i ocjene kako Moskva vrši pritisak na sve aktere kako bi se Ukrajina primorala na neku vrstu mirovnog sporazuma sličnog Daytonu, sporazumu na koji su također iznesene brojne kritike tijekom sarajevskog skupa. Organizator konferencije je „Inicijativa za strateške analize" iz Sarajeva, a konferenciju je podržala i Friedrich Ebert Stiftung – Regionalni ured Sarajevo.