Europski parlament je usvojio neobvezujuću Rezoluciju kojom od Europske komisije traži ili predlaže, uvođenje sankcija za predsjednika RS-a Milorada Dodika i skupinu njegovih suradnika zbog secesionističke politike i podrivanja Ustava BiH.

I do sada je bilo sličnih nagovještaja i zahtijeva, ali nejedinstvena Europska unija nije imala snage niti politički volje da sankcionira i obuzda robusnog rusofila iz Banja luke. Naprotiv, Dodik se vješto i učinkovito dodovoravao nekim europskim liderima, primjerice mađarskom premijeru Orbanu ili vrhu Hrvatske, koji su se javno usprotivili njegovom kažnjavanju.

Poglavito su se protivili da samo jedan vođa, Milorad Dodik, trpi sankcije dok bi neočešani prošla druga dvojica poglavica Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Zato je i ovaj put izgledno da će rezolucija ubrzo pomašinaviti. Milorad Dodik je toga svjestan pa dosta spokojno komentira zaključak Europskog parlamenta.

Dodikove priče

-Zbog politike koju vodim nije stradao niko, BiH nije invalidnija nego što bi inače bila, europski put nije doveden u pitanje, nije doveden u pitanje njen teritorijalni integritet, pa me živo zanima šta je inspiriralo europarlamentarce da predlože jednu takvu mjeru. Biram da odlučujem slobodno i prema svojoj savjesti, da poštujem sve pravne akte RS-a i BiH. Ako zbog toga treba da budem kažnjen neka budem, ali bar da se jasno kaže i zna da sam kažnjen jer sam mislio svojom glavom, poštovao Ustav i rukovodio se nacionalnim interesima, neuobičajeno smireno je poručio Dodik.

Nesporno je da bi Europa doista trebala 'batinjati' domaće nacionalne i političke hoštaplere, jer je ovdje ubrizgala milijarde eura i još drži vitalnom našu ekonomiju, međutim doima se iz dosadašnje prakse da Unija, osim što nema jedinstveno stajalište, nema niti razrađeni model i instrumente kažnjavanja.

Nema tzv. 'crne liste' kao Sjedinjene američke države, a na putu provedbe eventualnih europskih sankcija, nažalost stoje joj naše domaće banke, policijske agencije i Tužiteljstvo BiH.

Naime, nakon što je Amerika uvrstila na svoju 'crnu listu' na desetine naših političkih čelnika i tajkuna nametnulo se logično pitanje njihovog daljnjeg političkog djelovanja, blokade računa i imovine, isplate osobnih dohodaka, naknada i privilegija, otvaranje privatnih kompanija, putovanja u inozemstvo…

Hrvatskom umirovljenom generalu Ljubi Ćesiću Rojsu američke sankcije su "upropastile život".

-Živim jadno već dvadeset godina. Ne mogu otvoriti tvrtku. Ne mogu imati karticu u banci. Imam poseban zaštićeni žiroračun na koji mi uplaćuju mirovinu. Ne daju mi živjeti, kuka godinama Rojs .

Crnolistaši u BiH žive komotno

U BiH ipak nije tako mračna pozicija za crnolistaše. Oni žive komotno, dapače drskim imenovanjima na najviše državne pozicije Dodik, Cvijanović, Čavara, Novalić se rugaju i Americi i Europi. Strane bankovne ekspoziture su navodno poništile račune državljanima BiH koje je Amerika stavila na 'crnu listu', ali Milorad Dodik, Žejka Cvijanović, Milan Tegeltija, Marinko Čavara, Nikola Špirić, Fadil Novalić, Gordana Tadić, Dijana Kajmaković,  Asim Sarajlić, Mirsad Kukić i još tisuću crnolistaša prima plaće i naknade putem zaštićenih računa u domaćim bankama.

Zabrana političkog djelovanja, blokada imovine i računa, zabrana otvaranja tvrtke, procesuiranje kriminala i korupcije, jedina je ubojita kazna.

Svojevrsnu zaštitu crnolistašima pružaju i domaća policija i Tužiteljstvo BiH. Oni papagajski ponavljaju kako su “formirali predmete”.

Tako je potvrđeno da je Tužiteljstvo BiH formiralo poseban predmet u kome se nalaze sve osobe koje su po bilo kojem osnovu u zadnjih 10 godina stavljena na liste sankcija.

-Da se za sva ta lica vrše provjere kako bi se došlo do dokaza koji bi potvrdili umješanost tih lica u određena krivična djela koja su u nadležnosti Tužilaštva BiH, kazao je Glavni tužitelj Milanko Kajganić.

Podrivanje demokracije, destabilizatori države ili osumnjičeni za korupciju i veze s organiziranim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko tisuću osoba, kompanija i organizacija iz BiH na američkoj 'crnoj listi'. Sankcije su nedavno uvedene državnoj tužiteljici Diani Kajmaković, prije nekoliko mjeseci Marinku Čavari, predsjedniku Federacije BiH, te Alenu Šeraniću, ministru zdravlja RS-a. Prije toga i Asimu Sarajliću, bivšem izaslaniku u Domu naroda državnog Parlamenta, Gordani Tadić, bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici.

Na isti su se našli i Mirsad Kukić, Milan Tegeltija, bivši čelnik VSTV-a BiH, naravno i Milorad Dodik, lider SNSD-a. Posljednji na listi su i premijer Fadil Novalić i biznismen Slobodan Stanković. J. S.