Piše: Dragan Bradvica

Iako je sarajevska 'trojka' tražila sve moguće načine i opravdanja da izađe u susret zahtjevu predsjednika Republike Srpske i čelnika SNSD-a Milorada Dodika od toga, kako se čini, neće biti ništa.

Konkretnije, lider NiP-a Elmedin Konaković danima već priprema javnost na to da će 'trojka' u Vijeću ministara BiH dići ruke za istočnu i južnu plinsku interkonekciju, a ova prva nabrojana je dugogodišnja Dodikova želja.

Međutim, od svega izgleda neće biti ništa jer konačnu riječ na sve to daje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. A njega dva člana za ovo neće dići ruku i cijela stvar će pasti.

Komšić traži zakon o plinu na državnoj razini

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je za Hayat TV potvrdio kako Predsjedništvo BiH službeno daje odobrenje o otvaranju pregovora, pa onda Vijeće ministara radi manje više tehnički posao.

- Nije to nebitan tehnički posao. Onda to ponovo dolazi na Predsjedništvo. U tri navrata se pojavljuje ta vrsta predmeta i na kraju taj treći put je ratifikacija međunarodnog ugovora. Predsjedništvo je ovdje ključno, pojasnio je Komšić. Konakovića i Dodikova priča, kako kaže, da će se južna i istočna interkonekcija razmatrati na sljedećoj sjednici Vijeća ministara, u suštini je prazna.

- Oni mogu govoriti šta god hoće, kad je riječ o međunarodnim ugovorima, sve završava na Predsjedništvu. O situaciji u Predsjedništvu imam svoje mišljenje. Sve može, dajte državni zakon o plinu da definiramo te stvari zakonski, poručio je.

Pojasnio da, iako se svako pitanje tiče se svakoga u BiH, istočna interkonekcija, za koju se govori da će povećati zavisnost od Rusije, ide samo u RS, te da to nema veze s Federacijom. Ali, kako kaže, južna interkonekcija je kompliciraniji problem.

- Ne bi ona bila problem da se radi onako kako je dogovoreno jer je dogovoreno da BH-Gas radi taj posao. Ali u međuvremenu HDZ je u jednoj županiji napravio poduzeće koje treba preuzeti taj posao bez zakonskog uporišta. Zato kažem zaustavite se, dajte državni zakon o plinu. Slažem se da treba raditi diversifikaciju izvora snabdijevanja, ali ovamo odbijamo da ta istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene traže da isto takvo pravo isporučim Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdijevanje ovog središnjeg dijela BiH, odnosno najvećeg potrošača u BiH, a to je Sarajevo, dio ekonomije u Visokom i Zenica, rekao je.

Naglasio je kako nije problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uvjetima, odnosno tko upravlja transportom i distribucijom tog plina. Mišljenja je kako Dodik neće pristati na državni zakon o plinu.

- Ja bez zakona o gasu neću glasati za to nikad. Mislim da je i Bećirović sklon mom stavu, rekao je.

I Bećirović uz Komšića

A mediji neslužbeno saznaju kako član Predsjedništva BiH Denis Bećirović također nema namjeru dati svoj glas onome što trenutno gura 'trojka'. I za njega važi isti princip kao i za Komšića – prvo državni zakon o plinu, onda razgovori o interkonekcijama.

Podsjetimo, Bećirović je još 7. veljače ove godine u službenu proceduru poslao preporuku za izradu i usvajanje zakona o plinu BiH, što je i prihvaćeno na Predsjedništvu BiH.

Prema prijedlogu Bećirovića ukinut će se neustavni entitetski regulatori i uspostavit će se državni regulatora za oblast prirodnog plina s adekvatnim ovlastima i instrumentima za njihovu provedbu. 

U svojoj je inicijativi Bećirović podsjetio da se prijedlog se bazira na odredbama Ustava BiH, preuzetim obavezama prema EU i Energetskoj zajednici, a s ciljem uspostave jasnih pravila u sektoru prirodnog plina i razvoja tržišta i konkurencije u skladu s važećim energetskim paketima EU.

Prijedlog je upućen s ciljem rješenja pitanja diversifikacije izvora i bolje opskrbe prirodnim plinom, s boljim cijenama i drugim povoljnijim uvjetima za sve žitelje i narode BiH. 

Istovremeno, usvajanjem ovog zakona riješilo bi se i niz problema koje BiH ima sa Energetskom zajednicom koja je pokrenula više sankcijskih postupaka protiv naše države zbog toga. U prihvaćenoj inicijativi se ističe da 'ovakav sustavni pristup u rješavanju pitanja iz oblasti energetike usvajanjem jedinstvenog, adekvatnog i funkcionalnog zakona o plinu s uspostavom državnog regulatora za oblast prirodnog plina predstavlja jedini ispravan način rješavanja i pitanja pojedinačnih projekata u ovom sektoru'. 

Time se napuštaju neodgovarajući i evidentno neuspješni dosadašnji pristupi regulacije ovog sektora u zajedničkom paketu s električnom energijom, ali i pristup zanemarivanja plinskog sektora i fokusiranja samo na pitanja regulative iz oblasti električne energije.

Prijedlog Bećirovića odnosi se i na rješavanje alokacije kapaciteta, razvoja transportne mreže, balansiranja, tržišta plina, uspostave jedinstvenih mrežnih pravila, certifikacije i razdvajanja operatora transportnog sistema i brojna druga važna pitanja za sektor prirodnog plina.