Dnevni.ba - PRELOADER

Bećirović u UN-u: Cilj rezolucije je izgradnja održivog mira, ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u BiH

19 Tra 2024


Bećirović u UN-u: Cilj rezolucije je izgradnja održivog mira, ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u BiH
Predsjedavajući predsjedništva BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović obratio se u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. 

Obraćanje prenosimo u cijelosti:

"Poštovani ambasadori, dame i gospodo, prije svega, hvala vam na odvojenom vremenu i prilici da ukažem na važne činjenice koje su bitne, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelo čovječanstvo.

Dozvolite mi da u sažetoj formi iskažem kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995.

Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. 

To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine.

Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici.

Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima.
 
Između ostalog, hašku zaostavštinu čini:
 
2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 
422.000 dokumenata;
30.000 videozapisa. 

U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost.

Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile „grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene“.

On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a.

UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde.

U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti. 

Između ostalog, u tekstu rezolucije je naglašeno:

da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice;

da je potrebno, kroz obrazovne sisteme, razvijati odgovarajuće programe, također u znaku sjećanja i u cilju sprečavanja revizionizma i prevencije genocida u budućnosti;

da treba bezrezervno osuditi veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

da se uspostave odgovarajuća edukacija i aktivnost podizanja svijesti javnosti o počinjenom genocidu.

Šta su ključni ciljevi ove rezolucije? Navest ću, pored ostalih, devet ključnih argumenata za njeno usvajanje:

1. Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde

Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana.

Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu. 

2. Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti

Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati.
 
Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije. 

3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana

Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.

4. Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a

Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi.

Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici. 

5.Važna poruka i upozorenje čovječanstvu

Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu.

Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima.

Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva. 

6.Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprečavanje negiranja genocida

Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo.

Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.

7. Afirmacija kulture sjećanja

Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. 
 
Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja.

Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.

8.Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva

Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. 

Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.

9.Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida

Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida.

Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. 

Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprečavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida.

Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH posebno želim ukazati na važne pravne argumente, jer se ova rezolucija bazira na međunarodnom i nacionalnom pravu.

U tom smislu, naglašavam sljedeće pravne činjenice: 

Bosna i Hercegovina je punopravna članica UN-a i naša je obaveza da poštujemo i implementiramo pravosnažne presude stalnih i ad hoc uspostavljenih sudova (i tribunala) UN-a;

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum) potpisan je 1995. godine. U članu 9. ovog sporazuma strane su se obavezale da će poštovati svoje obaveze i sarađivati “u istrazi i gonjenju ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava”;

U preambuli Ustava BiH, koji je integralni Daytonskog mirovnog sporazuma, izričito je naglašena odlučnost ugovornih strana da osiguraju „puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava“, a što, između ostalog, podrazumijeva implementaciju pravosnažnih sudskih presuda;

U Ustavu BiH, član II. 8. također je normirana obaveza svih nadležnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini da sarađuju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i bilo kojom drugom međunarodnom organizacijom ovlaštenom od Vijeća sigurnosti UN-a, sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnim pravom;

Krivičnim zakonom BiH je zabranjeno javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida. Dakle, svako postupanje suprotno Krivičnom zakonu BiH je u Bosni i Hercegovini krivično djelo;

U konačnici, podsjećam na izuzetno bitne odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. godine, prema kojima se zaključeni međunarodni ugovori trebaju poštovati i izvršavati u dobroj vjeri. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze djelovanja u skladu sa načelima i principa Povelje UN-a, kao i brojnim drugim međunarodnim ugovorima, relevantnim za usvajanje i implementaciju predmetne rezolucije. 

Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod.Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati.Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. 

U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti.Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije.

Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran.Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva.Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava.

Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija.Ovo je veliki ispit i za UN. Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici.
 
Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović., prenosi BHRT

BIH


FMUP

Federacija BiH bogatija za 169 policijskih službenika

Na Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova upriličena je svečana...

29 min

AKADEMIK TOPIĆ SA PREDSJEDATELJICOM VIJEĆA MINISTARA BIH BORJANOM KRIŠTO

Podrška posvećenosti u promicanju mira, tolerancije i zajedništva

Akademik mons. Franjo Topić, predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo i Paneuropske unije BiH,  ...

1 h 6 min

IGOR CRNADAK

Crnadak o sankcijama Dodiku, Viškoviću i Stevandiću: Njemačka je najveći investitor, hoće li nastaviti žrtvovanje RS

Šef Kluba PDP-a Igor Crnadak prokomentirao je na društvenim mrežama sankcije Njemač...

1 h 11 min