Civilno društvo je najvažniji akter u procesu europskog proširenja, a BiH je na tom putu već duže vrijeme u zastoju, jedna od glavnih konstatacija s okruglog stola održanog u Banja Luci na temu "Ljudska prava u procesima europskih integracija u kontekstu pregovora o ulasku BiH u Europsku uniju''.

Selaković: Zastoji kao posljedica polarizacije

Bojana Selaković, koordinatorica Nacionalnog konventa o EU u Srbiji, ukazala je da iskustva zemalja članica potvrđuju da civilno društvo može proces europskih integracija ubrzati i donijeti značajne koristi za građane. 

- Iskustvo je zaista pokazalo da sve zemlje koje su ulazile u EU to nisu mogle uraditi bez aktivne uloge civilnog društva. To znamo i iz iskustva iz zemalja regije, tj. zemalja koje su odmakle u institucionalnom smislu, navela je Selaković. U osvrtu na zastoj BiH na europskom putu, ocijenila je da se može napraviti usporedbu sa Srbijom i s regijom. 

- Kada god dođe do zastoja u europskim integracijama, to je zato što ne postoji jasna politička volja i konsenzus svih aktera u društvu o perspektivi jedne države. To je u BiH vrlo izraženo, a zastoj je posljedica polarizacije. Zvanična državna agenda prema vanjskim akterima je deklarativno europska, dok se u praksi te težnje osporava, zaključila je Selaković. 

Alen Gudalo iz Inicijative za monitoring europskih integracija iz Sarajeva istakao je da smo svjedoci sužavanja prostora djelovanja civilnog društva u cijeloj BiH, s naglaskom na trendove prisutne u RS-u. 

- Mi, dakle cjelokupno društvo, moramo reagirati. U BiH se usvaja veliki broj zakona po ubrzanom procesu, kroz netransparentne postupke, pa nemamo uvid u zbivanja. Da bismo ga imali, potrebno nam je civilno društvo koje ima sustav kontrole. Moramo i Bruxellesu ukazati da su ti procesi nedopustivi, a bez podrške Bruxellesa ne možemo sami, riječi su Gudala prema čijem je mišljenju, od raspisivanja lokalnih izbora, proces europskih integracija postao je sekundarna, možda i tercijarna tema.

Novosel: Hrvatska u EU ušla znatno lakše no što će to jednoga dana BiH

Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava iz Zagreba smatra da je Hrvatska znatno lakše ušla u EU no što će to uraditi jednog dana BiH. 

- Nijedna država nema toliko složeno političko i pravno uređenje kao BiH, što otežava sve. Nažalost, imate susjede koji se miješaju u vaša unutarnja pitanja, a to su, prije svega, Hrvatska i Srbija, naveo je Novosel te ukazao na velike razlike od trenutka ulaska Hrvatske u EU. 

- Ulazak u EU je bio boljitak za društvo u cjelini, za građane, za poštivanje ljudskih prava i vladavine prava. Postoje određeni mehanizmi jer možemo lakše gurati neke progresivne stvari. No, nismo zadovoljni brzinom napretka i progresa, rekao je Novosel. Na pitanje o percepciji građana o pojavi korupcije, Novosel je rekao da je dan ranije prisustvovao predstavljanju nalaza istraživanja o korupciji u pravosuđu, na kojem su predočeni nalazi po kojima Hrvati smatraju da su suci korumpirane u više od 80% slučajeva. 

- No, moramo biti zahvalni jer smo ulaskom u EU dobili ured europskog javnog tužiteljstva pa se slučajeve korupcije počinje procesuirati i to funkcionira efikasnije no dok je radio samo USKOK, istaknuo je Novosel koji je stava da je 'crna rupa' u Hrvatskoj pitanje transparentnosti i zlouporaba na lokalnoj razini.