Loše stanje u agraru dovelo je proizvođače na rub egzistencije. Proljetna sjetva je na pragu, a najveći broj domaćih ratara nije siguran ni što ni kako sijati.

Prezaduženi, praznih džepova i bez garancije za sigurnu proizvodnju domaći farmeri još zbrajaju gubitke. Protekla je godina, kažu, po prinosu i kvalitetu žitarica -nikad bolja, no nesigurno tržište i niske cijene dovele su ih do ruba propasti, prenosi Federalna.ba.

"U trenutku žetve kukuruz je bio 27-28 KM, tko je mogao prodati, prodao je, a sad je neka uvozna cijena iz Srbije 210 eura i to je ogromna razlika sada ako uzmete na nekih 150-200 tona to su ogromna sredstva kad ih čovjek u jednoj godini izgubi", kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja proizvođača sela Semberije.

"Ako se ovako nastavi, mi nećemo moći izdržati konkurenciju okruženja. Čak se recimo, kiseli kupus, još u neke markete dovozi iz Srbije", mišljenja je proizvođač Cvijetin Stajić.

Poticaja nema, niti zaštite domaće proizvodnje koji bi garantirali siguran plasman.

"Tek u sljedećoj godini ćemo imati problem da nećemo imati, čemu zaštitne mjere kada nećemo imati proizvodnju. S jedne strane nas potiču, daju pakete da se što više zasije, da se što više ulaže, a na kraju evo do čega smo došli, nitko ništa ne može prodati. To nije dobra slika", smatra Savo Bakajlić, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

"Što se tiče same proizvodnje pšenice, tu Ministarstvo poljoprivrede RS izdvaja 300 KM po hektaru, bilo je 200 i 5 feninga po kg i ako je prinos bio 600 tona tih 300 i ovamo 200, to je 500. Međutim, ukinut je taj poticaj, iz Ministarstva su govorili da je to zbog "lažiranih" poljoprivrednih proizvođača. Nismo mi svi "lažirani", to je neka druga priča", ističe Radić.

Uložili su i žalbu na ovogodišnji Pravilnik resornog ministarstva za raspodjelu poticajnih sredstava. Ako ne dođe do izmjena, ni Pravilnik, kažu, neće biti podržan.

"Da se izbace neke stvari, a to je prerađivački sektor, pitanje lovstva i sl., da se uštedi nekih 10-tak milijuna i da se to direktno ubaci u proizvodnju, u tov mesa, vrtlarstvo... Mi ćemo se dogovoriti kako to podijeliti da svi budu zadovoljni, a ovako da se troše sredstva, onda bi budžet morao biti 100 milijuna da bude dovoljan za sve. Budžet se ove godine mora srezati, sve ono što je nebitno, što je razvojno, jer nemamo se mi šta razvijati, mi smo propali i ovako", poručio je Bakajlić.

Bh. farmeri donijeli su odluku: ako se do 23. veljače ne poduzmu zaštitne mjere, organizirat će prosvjede ispred Parlamenta BiH, a potom i blokadu granica.

"Mi jednostavno pokušavamo i dalje, tražimo razgovor i kompromis da ne budemo ni mi ni država maltretirani i ponižavani, ali eto, oni čekaju zadnji trenutak da se nešto pokrene. Otkad mi pričamo i o SSP-u i zaštiti domaće proizvodnje i to ne nailazi na odjek, ali mora doći i taj dan. Mi nećemo odustati, po bilo koju cijenu", naglasio je Bakajlić.

Veliki dio sredstava prošle je godine kroz mjeru rješavanja problema plasmana, dodijeljen domaćim otkupljivačima, kao poticaj da otkupe i prerade domaću sirovinu. Farmeri kažu da te količine od njih gotovo nitko nije otkupio.