Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici usvojilo je prijedlog ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića (SNSD) o isplati 116 milijuna KM za dug slovenskoj tvrtki Viaduct iz Portoroža. 

Radi se o arbitražnoj presudi zbog jednostranog raskida ugovora iz 2015. godine, za vrijeme vladajućeg SNSD-a, s HES Vrbas čiji je većinski vlasnik slovenski Viadukt, o izgradnji hidroelektrane na rijeci Vrbas. HES Vrbas je u listopadu 2015. podnio odštetni zahtjev vladi RS-a, zbog raskida ugovora. Budući da je vlada zahtjev odbila, Viadukt kao većinski vlasnik HES Vrbas podnio je 2016. godine zahtjev za arbitražu u Washingtonu. 

Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović, SNSD Milorada Dodika, precizirano je da će entitet RS snositi “sve financijske posljedice arbitraže” s Viaductom.  Zbog naplate duga blokiran je račun Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) koja je bila prinuđena značajno smanjiti plaće svim zaposlenima, a sudsku obavijest o zaplijeni imovne dobila je i Središnja banka BiH u Mostaru.

Ukratko, sadašnji epilog je: zbog jednostranog raskida ugovora za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas platiti će država BiH kao tuženi subjekt, jer u međunarodnim sporovima jedino država ima pravni subjektivitet, a arbitražni spor je 2022. izgubljen pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Dug će najviše plaćati država i entitet Federacija BiH, točnije, njihovi porezni obveznici i to točno onako kako je zatražio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, odnosno, njegov ministar Amidžić u Vijeću ministara BiH.

HDZ i SNSD preglasao Trojku

Ministri HDZ-a i SNSD-a preglasali su bošnjačke ministre u Vijeću ministara te izglasali prijedlog SNSD-ovog ministra o rješenju dubioze od 116 milijuna KM koje je prouzročila vlast RS-a. 

Prijedlog SNSD-ovog ministra koji je usvojen bio je očekivan - on je predložio rješenje da se iz dobiti Središnje banke BiH isplati 116 milijuna KM za dug Viaductu.

Točnije, da se iz Središnje banke BiH povuče 200 milijuna KM, isplati Viaduct, a preostalih 90 milijuna KM rasporedi entitetima i to - 59 milijuna KM dobila Federaciji BiH, a RS-u 29 milijuna KM. 

Ministri Trojke, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić bili su protiv ovog rješenja, dok su ministri Edin Forto i Zukan Helez bili na poslovnom putu u SAD-u. 

No, ostaje nedorečeno, je li na sceni prešutan dogovor i 'predstava za javnost' Trojke s obzirom da čak dva ministra nisu bila na sjednici Vijeća ministara koja se slobodno može nazvati sjednicom od nacionalnog interesa, ili smatraju kako izglasana odluka na Vijeću ministara neće proći.

Ali, pitanje je i kako će se dalje odvijati ova groteska, kako će se od RS-a naplatiti država i FBiH, s obzirom da najviše sredstava za dug daje Federacija, a protiv čega su se prošli tjedan otvoreno pobunili federalni premijer Nermin Nikšić i HDZ-ov ministar financija Toni Kraljević. 

No, na realizaciju odluke Vijeća ministara još će se sačekati jer istu mora potvrditi tročlano Predsjedništvo - Željko Komšić (DF), Denis Bećirović (SDP) i Željka Cvijanović (SNSD) te u Parlament BiH. Da je BiH u pat poziciji govori i činjenica da svaki dan nosi novih 18 tisuća KM kamata i novu neizvjesnost BHANSA-i.

Nikšić i Kraljević protiv

Podsjetimo kako je prošli tjedan održana sjednica Fiskalnog vijeća BiH te da nije postignuta suglasnost o izmjenama Globalnog okvira fiskalne bilance 2025-2027. preraspodjeli dobiti Središnje banke BiH kako bi se izmirio dug RS-a. 

Premijer FBIH Nermin Nikšić (SDP) i federalni ministar financija Toni Kraljević (HDZ), uložili su veto na oba prijedloga koja je dao SNSD-ov ministar financija i trezora BiH u Vijeću ministra BiH Srđan Amidžić.

-Jedna varijanta je podrazumijevala da se od dobiti Središnje banke BiH, koja iznosi 200 milijuna, 110 milijuna KM plati izravno kao obveza države BiH, a da se ostatak od 90 rasporedi akcionarima – 2/3 FBIH i 1/3 RS. U toj varijanti FBiH bi platila 73 milijuna duga RS-a od ukupno 110 milijuna. Drugi prijedlog je bio malo modificiran, ali i on je podrazumijevao da se sa zajedničkog računa PDV-a poveća izdvajanje koje bi iskoristili za plaćanje duga, gdje bi opet FBiH dala gotovo dvije trećine, a tu bi i županije bile ugrožene. Pošto sam jedini Bošnjak u Fiskalnom vijeću, kad glasam protiv ne može se donijeti odluka. Prvi prijedlog bi, da nije bilo veta, možda prošao preglasavanjem, jer su iz Vijeća ministara i iz RS za njega glasali, izjavio je Nikšić za Dnevni avaz nakon sjednice.

Dodik traži raspodjelu novca iz Središnje banke BiH

Predsjednik RS-a, Milorad Dodik koji, zbog raspisane centralne tjeralice, osobno-fizički više ne može sudjelovati kao akter na bilo kakvim dogovorima na području Federacije zbog straha od uhićenja te se javnosti obraća putem platforme X, imao je svoje viđenje rješenja situacije.

On traži raspodjelu sredstava iz Središnje banke prema kojoj bi RS-u pripalo skoro 300 milijuna KM, te nakon toga - poravnanje.

-Institucije BiH još jednom su demonstrirale svoju nesposobnost i opredjeljenje da ne rade u interesu oba entiteta, već na štetu RS-a. Slučaj Viaduct koje je vodilo Pravobraniteljstvo BiH to dokazuje, navodi Dodik, očito s namjerom izvrtanja činjenica.

-Stav da BiH bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena RS govori o lošim namjerama. Lošim potezima, propuštanjem radnji i procesnim pogreškama doveli su da BiH bude presuđena, a RS kažnjena. Usprkos tome RS ne bježi od svojih obveza i ponudila je rješenje zasnovano na zakonu. I Vijeće ministara donijelo je odluku koja je bazirana na zakonu, a koju su podržali ministri iz reda Bošnjaka, napisao je Dodik.

Dodik je potom ‘targetirao krivca’ – premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, navodeći kako je upravo on “odbio takvo rješenje, želeći da šteta bude veća”.

-BiH koja je presuđena dužna je izmiriti obveze, a nakon toga će se izvršiti unutarnje poravnanje. Na računu Središnje banke i drugih banaka nalazi se više od 700 milijuna neraspoređenih sredstava, od kojih gotovo 300 milijuna pripada RS. Usprkos brojnim dogovorima, Nikšić i političari iz Sarajeva blokiraju raspodjelu. Nikšić je nekoliko puta priznao da je to potrebno uraditi, ali da oni to ne smiju, napisao je Dodik na X-u.

-Nikšić je zato priznao kako je tražio da Schmidt nametne raspodjelu, što smo mi odbili. Tim sredstvima, kao i onim iz drugih izvora, mogu se izvršiti poravnanja. Međutim, ovdje očito nije namjera da se problem riješi, već nanese šteta Republici Srpskoj, po cijenu da bude kažnjena i Federacija BiH. Zato po tko zna koji put pozivamo na ispunjenje dogovora, ali i zakonskih obveza, da se izvrši raspodjela sredstava. Na taj način omogućilo bi se izvršenje svih obveza i nesmetan rad BHANSA-e, zaključio je Dodik.

Inače, Dodik je 4. listopada 2018. godine svečano otvorio HE Bočac 24. listopada 2018. godine te je tada rekao kako je “donošenje odluka o strateškim projektima poput izgradnje HE Bočac 2 predstavlja čast, hrabrost, ali i obvezu”.

-Ljudi i politike vrijede onoliko koliko ostave iza sebe. Ovo je dio naše ukupne strategije razvoja. Ovo je vlasništvo svih građana i Republike Srpske i tako mora ostati, kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik 4. listopada 2018. godine kada je svečano otvorio HE Bočac 2, projekt zbog kojeg je tužena država BiH.

Tužiteljstvo na potezu i pred velikim ispitom

Tko se obogatio u ovom slučaju, očito prožetom kriminalom, korupcijom i nesposobnošću, ali i indolentnošću bh političara, možda će, (možda i neće) otkriti Tužiteljstvo BiH koje radi na tom slučaju. Ujedno, ovo je za slovenski Viaduct ispao najunosniji posao od kada postoje. 

No, ono što je još jedna nelogičnost u bh "apsurdistanu" je i da su, kako je to potvrđeno iz Tužiteljstva BiH, i ranije vođene aktivnosti u svezi s ovim slučajem, ali je predmet prebačen u nadležnost Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka, iako je tužena strana država BiH.

Hoće li građani BiH, koji sve ovo skupo plaćaju, uskoro doznati tko se sumnjiči za kriminal neviđenih razmjera, čije su posljedice dovele državu BiH i njene institucije pred financijski slom? BH pravosuđe je ponovno na velikom ispitu dok BiH iščekuje još nekoliko više stotina milijuna sličnih slučajeva.