Piše: Dragan Bradvica

Ukoliko slušate predstavnike bh. vlasti vjerojatno biste dobili dojam da živite u Švedskoj ili Norveškoj te kako 'recesija stoljeća' koja trese Europu nije imala skoro nikakvog utjecaja na našu ekonomiju.

Štoviše, otvoreno u tv emisijama pojedini nositelji najviših dužnosti u ovoj zemlji su mrtvi hladni izjavljivali kako su mjere u BiH bolje od onih u Njemačkoj ili Hrvatskoj što se pokazalo u praksi (?!) A u biti se radi o ogromnom padu, izostanku bilo kakve strategije, demografskom kolapsu i friziranju podataka kako bi se sve to koliko-toliko skrilo.

 Naime, i na blogu Svjetske banke u BiH jasno stoji kako 'nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva'. Dakle, prave brojke o siromaštvu i demografiji guraj pod tepih, nakon toga o svemu laži a ako se neko slučajno pobuni on je ubačeni faktor 'međunarodnih prevaranata' te rušitelj interesa Hrvata/Bošnjaka/Srba.

Poražavajući podaci

- Nedostatak službenih podataka o siromaštvu nakon 2015. može uticati na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike i izvrši procjenu utjecaja svojih socijalnih programa. Kako bi bile efektivne, političke diskusije i odluke o politici moraju biti zasnovane na čvrstim, široko-prihvaćenim podacima i objektivnim činjenicama. Bez podataka, odluke ljudi i kreatora politika se vode njihovim vjerovanjima, a ne činjenicama, što utiče na sposobnost zemlje da donosi efektivne politike, i u konačnici njenu sposobnost da ostvaruje rast i prosperitet.

Omogućavanje dostupnosti anketa širem auditoriju, također omogućava da više ljudi sagleda probleme s različitih aspekata i predloži kreativna i inovativna rješenja za složene izazove politike, navodi se u blogu Svjetske banke. Zbog nepostojanja podataka, oni su napravili simulacijsku analizu kako bi predvidjeli utjecaj pandemije na siromaštvo, tj. ljude koji žive s manje od 5,50 dolara na dan. Rezultati pokazuju da bi preko 85 tisuća ljudi moglo osiromašiti, kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerojatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćenih programima socijalne zaštite.

- Preliminarni rezultati nedavne online ankete, koju smo proveli putem agencije za istraživanje tržišta, također daju neke dokaze o neproporcionalno većem negativnom efektu pandemije na ugrožene grupe. Anketa je provedena od 5. do 19. lipnja, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika. Približno 45 posto anketiranih je živjelo u domaćinstvu gdje je netko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva. Ti utjecaji variraju između različitih socio-ekonomskih grupa, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem, naglašava se.

Laži i manipulacije

Ovo se poklapa i s procjenama dijela bh. ekonomskih stručnjaka koji od početka godine apeliraju na vlasti da proaktivno djeluju jer nam se ne piše dobro. Nebrojeno puta su prezentirali prave pokazatelje oko ekonomskih kretanja ali malo tko ih je htio uopće slušati a kamoli provesti ono na što govore.

Štoviše, nastavilo se s lažima i manipulacijama te friziranim statistikama kako bi stanje prezentiralo boljim nego ono jeste. Još ove godine već poodavno je počela i predizborna kampanja za lokalne izbore pa su laži i manipulacije otišle na još jednu razinu više. Narodi i žitelji i dalje uglavnom prihvaćaju šutke stanje takvim kakvo je, osim što su se nastavili masovni odlasci iz BiH a nakon što se svijet izbori s koronakrizom ne treba sumnjati kako će se negativni trendovi nastaviti.