Kod nas vrijedi pravilo da se čuvaš američke avijacije, ruske okupacije i bosanske administracije. Za ovaj treći razlog odnosno bosansku administraciju potrebna nam je pomoć i recepti od EU - istakao je bosanskohercegovački političar, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, Edhem Bičakčić.

U intervjuu za slovenački FEB Bičakčić je rekao da je saradnja abrahamskih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini dobra i da se ona institucionalno manifestuje kroz rad Međureligijskog vijeća koje djeluje na nivou države Bosne i Hercegovine. Naglasio je da se na samom vijeću riješe sve situacije u kojima dođe do povrede bilo kojih vjerskih prava. Dodao je da je nephodno da se na nižim nivoima između medžlisa, župa, parohija i jevrejskih općina to manifestuje na terenu u najboljoj slici vjerskog djelovanja.

Kada je riječ o zakonu o restituciji, Bičakčić je podsjetio da samo Bosna i Hercegovina nije donijela taj zakon i da danas općine upravljaju imovinom koja nije njihova već vakufa, legata i privatna.

- Na evropskom putu to bi trebalo da bude jedan od prioriteta. Međunarodna zajednica predstavljena od OHR-a nije dala dosad podršku donošenja takve zakonske regulative. Sabor Islamske zajednice snažno potiče donošenje tog zakona i to je usaglašeno i na Međureligijskom vijeću – istakao je Bičakčić.

Podsjetio je da Bosna i Hercegovina ima potpisane ugovore sa Vatikanom i da je to međudržavni ugovor koji se tiče Katoličke crkve, te da je također potpisan ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji se odnosi na pravoslavnu crkvu u BiH.

- Potrebno je da se potpiše i ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH i to je unutrašnje političko pitanje koje se politički zloupotrebljava od legitimnih predstavnika srpskog i hrvatskog naroda. Ugovor je potvrđen od Vijeća ministara u BiH, ali još nije došao na potvrđivanje od Predsjedništva BiH. Sabor IZ je otvoren da se ovo pitanje riješi čime će se uvažiti sve specifičnosti vjerskih zajednica – prokomentirao je Bičakčić.

Dodao je da u radu Sabora Islamske zajednice učestvuju predstavnici Bošnjaka iz Srbije, Hrvatske, Slovenije kao i Evrope, Amerike i Australije i da se saradnja odvija uspješno. Na političkom planu, prema njegovim riječima, djeluje i Ured za koordinaciju Bošnjačkih institucija koje u Bosni i Hercegovini vodi Vijeće kongresa Bošnjačkih intelektualaca, a u čijem radu učestvuju predstavnici Bošnjaka Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Amerike.

Upitan kako u Sarajevu gledaju na provokacije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Bičakčić je istakao da lično vjeruje da budućnost Bosne i Hercegovine leži u dijalogu izabranih predstavnika tri naroda i ostalih, te da mediji posebno u Sarajevu previše pažnje posvećuju očiglednim nacionalističkim provokacijama Milorada Dodika. To uveliko koči brži razvoj Bosne i Hercegovine, a u tome i zaostajanje entiteta Republike Srpske i to je, kako je dodao Bičakčić, prostim okom vidljivo kada se krećete prostorima Bosne i Hercegovine.

Bičakčić je rekao da lično misli da je Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU, gdje smo još na početku prethodnog stoljeća i bili, te da nam je„ potreban čvršći zagrljaj od EU“.

U razgovoru sa Bičakčićem bilo je riječi i o energetskoj situaciji u BiH, gdje se tranzicija tog sektora tek zahuktava.

- Bosna i Hercegovina raspolaže sa značajnim neiskorištenim kapacitetima obnovljive energije voda, vjetar i sunce. Postoje značajne mogućnosti investiranja u solarne elektrane i vjetroparkove jer ove investicije mogu biti veoma privlačne zbog klimatskih uslova (visoka insolacija i dobre brzine vjetrova), ali i potrebe za prelaskom na obnovljive izvore (klimatske promjene, zaštita okoliša i ekonomska isplativost zbog raznih poticaja) - istakao je Bičakčić, koji je vrsni poznavalac prilika u sektoru energetike.  

To sve, kako je dodao, predstavlja povoljan ambijent za investiranje u solarne elektrane i vjeroelektrane, tako da je evidentan pozitivan trend rasta izgradnje tih obnovljivih izvora. Ubrzano se grade novi vjetroparkovi i veći kapaciteti fotonaponskih solarnih elektrana. Određen impuls investicijama u ove objekte je dao značajan rast cijena energije u posljednje tri godine, te u svakom slučaju pri donošenju odluka oko investiranja, treba uzeti u obzir rizike usljed promjene cijena energije.

Bičakčić je rekao da su privatne inicijative u izgradnju obnovljivih izvora dobile značajan zamah, tako da očekuje u naredne tri do četiri godine više od 1.500 MW novih solarnih elektrana i više od 700 MW novih vjetroelektrana, što će dati očekivanu proizvodnju od četiri TWh. To predstavlja skoro jednu četvrtinu sadašnje ukupne proizvodnje, odnosno više od jedne trećine sadašnje potrošnje.

-Najveći problem ove nove obnovljive energije će predstavljati balansiranje ali i kapacitiranost prenosnih i distributivnih mreža da prihvate tu energiju. Nedostaje sinhroniziran razvoj prenosne i distributivne mreže za priključak novih objekata pa i poneki visokonaponski interkonektivni dalekovod – rekao je Bičakčić.

Najteža zadaća koju Bosna i Hercegovina mora riješiti u tranziciji, prema njegovim riječima, jeste gašenje termoelektrana i svođenje emisije CO2 na nula posto u 2050 godini.

-Nije energetska tranzicija samo pitanje vezano za proizvodne objekte na fosilna goriva, već i korištenje fosilnih goriva, naprimjer u sektorima transporta, grijanja i hlađenja. Udio električne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba se očekuje da se udupla do 2050. Morat će se posegnuti za zamjenskim kapacitetima, reverzibilne i akumulacione hidroelektrane ili zeleni vodonik ili ostali kapaciteti za skladištenje električne energije. Nažalost za ovo nemamo ni pripremljen plan a kamoli strategiju – naglasio je Bičakčić.

Posebno je istakao da tokom energetske tranzicije Bosna i Hercegovina mora da zadrži energetsku nezavisnost, održi pouzdan i siguran rad elektroenergetskog sistema, provede pravednu tranziciju ugljenih regiona i osigura stručne kadrove svih profila i potrebna sredstva za investicije.

- Bosna i Hercegovina je zemlja u razvoju i nije u mogućnosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno uraditi pravednu tranziciju ugljenih regiona – rekao je Bičakčić.

Dodao je da je EU iskazala spremnost da finansijski i tehnički podrži politiku dekarbonizacije Zapadnog Balkana odnosno Bosne i Hercegovine i to kroz “Zeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan”, koji je podržan od  predstavanika zapadnog Balkana 2020. godine, kroz Sofijsku deklaraciju.

- Prošle godine EU je donijela “Plan rasta za zapadni Balkan”, vrijedan šest milijardi eura, po principu ko usvoji reforme dobija novac. Ta podrška je ključna za uspješnu tranziciju energetskog sektora u BiH i može pomoći u prevazilaženju izazova u izgradnji obnovljivih izvora energije i unaprjeđenju energijske efikasnosti – rekao je Bičakčić.

Bosna i Hercegovina, kako je dodao, u tom smislu preuzela je određene obaveze, odnosno mora što prije uspostaviti: organizovano tržište električne energije i gasa, sistem za trgovinu emisijama i sistem garancija o porijeklu energije iz obnovljivih izvora, ali i funkcionalno razdvojiti energetske kompanije te urediti područje kvaliteta nafte i naftnih derivata, piše Fena.