Američki predsjednik Joe Biden poručio je da će SAD zabraniti uvoz ruske nafte, plina i ugljena.

“Uvoz nafte i drugih ruskih energenata će se zadati još jedan udarac Putinovom ratnom stroju", rekao je Biden. 

U izjavi koju su uživo prenosile američke televizije Biden je rekao jkako je SAD donijela odluku u bliskoj konzultaciji sa svojim saveznicima, ali razumije da neki od njihovih europskih saveznika neće moći poduzeti isti potez zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti. Kazao je kako SAD, kao zemlja koja proizvodi više nafte nego sve europske zemlje zajedno, sada surađuje s partnerima u Europi kako bi se smanjila njihova ovisnost o Rusiji. 

Rekao kako je ovo nešto što se moralo učiniti.

"Cijenu toga ćemo osjetiti i ovdje u SAD-u. Rekao sam da ću biti iskren s američkim narodom od početka. Kad sam prvi put govori o tome, rekao sam da će obrana slobode koštati. Koštat će nas i u Sjedinjenim Državama. Republikanci i demokrati to jednako razumiju i jasni su oko toga da to moramo učiniti", rekao je Biden.

"Putinov rat već šteti američkim obiteljima na benzinskim crpkama. Učinit ću sve što mogu da minimiziram poskupljenja ovdje kod kuće", kazao je Biden. Naftnim i plinskim kompanijama je poručio da, iako je rat doveo do povećanja cijena, to nije izlika da se strašno povećavaju cijene i da se to prelijeva na američke potrošače. "Ruska agresija nas je sve skupo stajala i nema prostora da se to iskorištava", rekao je.

EU ima novi plan

Europska komisija je u utorak predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti ju potpuno neovisnom od ruskih fosilnih goriva.

“Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo oslanjati na dobavljača koji nam izrijekom prijeti”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije, zatim iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Država po osam posto iz svake od te tri zemlje.

Cijene rastu

Cijene nafte približile su se na međunarodnim tržištima razini od 130 dolara, potaknute očekivanjima da će SAD službeno zabraniti uvoz ruske nafte, što je potaknulo zabrinutost za opskrbu.

Cijena barela s rokovima isporuke u svibnju na londonskom je tržištu nakon podneva porasla 6,7 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 129,91 dolar.

Na američkom se tržištu barelom za isporuke u travnju trgovalo po 6,07 dolara višoj cijeni, od 125,47 dolara.

Poticaj cijenama bila je izjava neimenovanog izvora da bi Sjedinjene Države, najveći potrošač nafte u svijetu, mogle već tokom dana objaviti da zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranjuju uvoz ruske nafte.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak izjavio je u ponedjeljak da bi se cijena barela nafte mogla popeti iznad 300 dolara ako SAD i Europska unija zabrane uvoz ruske nafte.