Odluka vlasti u Republici Srpskoj da zabrani rad državnim pravosudnim institucijama i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji ovog entiteta izazvala je ozbiljne političke tenzije u Bosni i Hercegovini. 

No, da li one mogu imati i ekonomske posljedice, u smislu ugrožavanja njenog kreditnog rejtinga, na osnovu kojeg će investitori procjenjivati rizik ulaganja u Bosnu i Hercegovinu? U kolovozu 2024. godine, kreditni rejting Bosna i Hercegovina je prema procjeni agencije Standard & Poor's, imala B+ sa stabilnim izgledima, dok je Moody's Investors Service ocijenio zemlju sa B3 i stabilnim izgledima, piše Forbes BiH.

Kreditni rejting, koji određuju međunarodne agencije poput Moody’s i Standard & Poor’s, funkcionira kao signal za investitore i financijska tržišta – pokazuje koliko je neka zemlja ekonomski stabilna i sigurna za ulaganja.

Odnosi velikih igrača

-Moje mišljenje je da kreditne institucije koje određuju kreditne rejtinge imaju svoje informacije do kojih mi, obični smrtnici, uvjetno govoreći, ne možemo doći u ovom momentu. Kreditni rejting će zavisiti od tih informacija koje će oni, uvjetno govoreći burzanskom terminologijom, insajderski dobiti – nekakve migove, naznake o tome šta glavne sile igrači ovdje namjeravaju napraviti. Drugim riječima, u zavisnosti od tih strateških informacija kako će velike sile posložiti ovdje stvari, reagirati na događanja koja su kršenje svih dogovora iz Daytona, podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, rušenje države Bosne i Hercegovine, a koje ti glavni strateški igrači budu migom, hintom ili indirektno proslijedili glavnim kreditnim kućama, će biti glavna ulaznica za njihovo određivanje kreditnog rejtinga u BiH, kaže za Forbes BiH Kasim Tatić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Mi u Bosni i Hercegovini, pojašnjava on, možemo imati jednu pristranu situaciju, može nam se činiti da će se stvari razvijati na jedan ili na drugi način, ali kako kaže, vrlo često nismo subjekti politike, nego smo objekti geopolitičkih igara na mnogo višem nivou nego što je to Bosna i Hercegovina.

-Mislim da će rezultat tih geopolitičkih odnosa velikih igrača rezultirati u stvari kreditnim rejtingom koji će poslati informaciju o kapitalu, da li da dolazi ili u kojoj mjeri i gdje da dolazi u Bosnu i Hercegovinu, kaže profesor Tatić.

Ukoliko bi ipak došlo do smanjenja ovog rejtinga u narednom periodu, u ekonomskom smislu to za BiH ne bi mnogo značilo, smatra profesor Tatić iz razloga što kako kaže, BiH iz godine u godinu bilježi smanjenje stranih investicija, koje su već sada na simboličkom nivou.

-Sve zemlje u okruženju imaju daleko veći inozemni priljev kapitala, tako da BiH apsolutno više nije interesantna kao nekakvo strateško mjesto za ulaganje i generalno mislim da čitava priča oko kreditnog rejtinga nema baš neku preveliku težinu i da neće imati neke prevelike negativne posljedice za ulaganje u BiH iz vrlo jednostavnog razloga, što su ona trenutno u apsolutnom nivou vrlo, vrlo mala, kaže on.

Jesmo li zrela zemlja da se u nju ulaže

Nama više, ističe on, kreditni rejting može smanjiti odluka Vlade Federacije BiH da se zaduži za 630 milijuna KM, ili nova odluka Vlade da se zaduži još 42, 43 milijuna, što je skoro 700 miliona maraka.

-Vlada nema nikakvu obavezu niti potrebu da običnim građanima kaže zašto uzima 700 milijuna. Kroz poreze i doprinose na povećanje minimalne plate dobit će još čistih 800 milijuna KM za budžet. Vlada treba objasniti šta će ona s milijardu i pol KM. Gdje će to investirati? Imamo milijardu i pol i šta ćemo s njima uraditi? Osim što ćemo kupiti tuarege, potrošiti na krečenje kancelarija, zapošljavanje neproduktivnih ljudi u administraciji itd. Bojim se da ta nenamjenska potrošnja tih ogromnih para šalje jedan povećan signal kreditorima da mi nismo baš zrela zemlja da se u nju ulaže, kaže profesor Tatić.