Ranje je planirano da BiH i MMF zaključe novi aranžman vrijedan 750 miljuna eura koji bi bio dugoročna potpora proračunima entiteta, ali i cjelokupnom gospodarskom sektoru, no pregovori su blokirani početkom godine jer su vlasti Republike Srpske odbile prihvatiti obvezu provedbe reformi koje MMF smatra nužnim.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrit će Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 150 milijuna eura iako su zbog političkih blokada u toj zemlji propali pregovori o znatno ambicioznijem programu financijske potpore koji bi se realizirao uz uvjet provedbe reformi.

Voditelj ureda MMF-a u Sarajevu Andrew Jewell potvrdio je za banjolučke "Nezavisne novine" od četvrtka kako će BiH dobiti zajam uz simboličnu kamatnu stopu od 0,5 posto, a pojasnio je kako je zapravo riječ o dijelu paketa pomoći za prevladavanje krize prouzročene pandemijom koju je ova novčarska organizacija planirala realizirati u većem broju država.

MMF bi zapravo svoje zajmove odobrio kroz SDR vrijednosnice (Special Drawing Rights), što je mehanizam kojega se koristi od 1969. godine kako bi pomogao zemljama-članicama, posebice u kriznim situacijama. Do sada su one izdane u protuvrijednosti od približno 293 milijarde američkih dolara.

Jewell je kazao kako su u tijeku pripreme za izdavanje SDR vrijednosnica i BiH te kako će se to realizirati do kraja godine.

"To će pomoći zemljama članicama da dođu do sredstava koje mogu potrošiti na cjepiva i potporu gospodarskom oporavku", kazao je Jewell.

Ranje je planirano da BiH i MMF zaključe novi aranžman vrijedan 750 miljuna eura koji bi bio dugoročna potpora proračunima entiteta, ali i cjelokupnom gospodarskom sektoru, no pregovori su blokirani početkom godine jer su vlasti Republike Srpske odbile prihvatiti obvezu provedbe reformi koje MMF smatra nužnim.

Vlastima tog entiteta najveći je problem to što je MMF tražio da se u BiH na državnoj razini uvede jedinstveni registar svih privatnih računa. U RS-u smatraju kako država nema pravo uvida u bankovne račune građana odnosno da je to isključiva ovlast entiteta.

Jewell je ranije izjavio kako mu ovo protivljene iz RS nije jasno jer je riječ o koraku koji ima isključivi cilj spriječiti pranje novca, a takva regulativa odavno vrijedi u državama-članicama Europske unije.

Nakon što su odbili suradnju s MMF-om, vlasti u RS su, pritisnute proračunskim deficitom, odlučile ponuditi na prodaju vladine vrijednosnice na Londonskoj burzi. U optjecaj su pustili obveznice vrijedne 300 milijuna eura i prodali su ih u travnju, no uz kamatnu stopu od 4,75 posto. Zajam kojega je nudio MMF imao je kamatnu stopu ispod jedan posto. Financijski su stručnjaci upozorili kako će samo zbog ovolike razlike u kamatama entitetski proračun u razdoblju od pet godina biti u gubitku od najmanje 75 milijuna eura, prenosi HINA.