Piše: Dragan Bradvica

MOSTAR – O razini siromaštva u Bosni i Hercegovini govore nebrojena međunarodna i domaća istraživanja pa nikome više i nije iznenađenje što se prema svim tim pokazateljima nalazimo na samom europskom dnu.

Najnovije izvješće Eurostata samo je to još jednom potvrdilo - indikatori koji mjere razinu ekonomskog blagostanja u zemljama pokazuju da je BiH uz Albaniju na europskom začelju. Konkretnije, BDP naše zemlje mjeren u standardu kupovne moći za 2019. godinu iznosi 32 posto prosjeka EU te je od svih promatranih europskih zemalja situacija jedino gora u Albaniji (31 posto prosjeka EU). BiH jeste u odnosu na godinu ranije napredovala jedan postotni poen ali sve to je puno premalo jer drugi napreduju mnogo brže.

Poražavajući podaci

Kada govorimo o državama naše regije najbolje stoji Slovenija čiji BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 88 posto prosjeka EU, slijedi je Hrvatska sa 65 posto, Crna Gora sa 50 posto, Srbija koja je na 41 posto te Sjeverna Makedonija sa 38 posto prosjeka EU. Nadalje, unutar same Unije razina BDP-a varira od 261 posto u Luksemburgu do 53 posto prosjeka EU u Bugarskoj.

Uz ovaj način mjerenja blagostanja kroz BDP mjeri se i alternativni indikator blagostanja, koji bolje odražava stanje u domaćinstvima, a to je Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku. Nažalost po nas i po ovom pokazatelju smo uz Albaniji najgori na Starom kontinentu jer SIP u BiH iznosio tek 42 posto prosjeka EU (u Albaniji 40 posto). 

Ovaj indikator je za Sloveniju 81 posto prosjeka EU, za Hrvatsku 66 posto, Crnu Goru 60 posto, Srbiju 49 posto, a Sjevernu Makedoniju 43 posto prosjeka EU. Devet država članica EU zabilježilo je stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku iznad prosjeka EU u 2019. Najviši nivo zabilježen je u Luksemburgu, 35 posto iznad prosjeka EU, ispred Njemačke, koja bilježi 23 posto iznad prosjeka EU a slijede je Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Švedska i Francuska, koje su sve zabilježile nivo između 5 posto i 20 posto iznad prosjeka EU-a.

Potonuće

Prema tome, i iz ovih podataka jasno je kako mi standard EU možemo tek sanjati jer više teško da možemo držati korak s regijom zapadnog Balkana. Sve države regije imaju sličnih problema i povijesnih zavrzlama poput BiH ali uza sve to ipak napreduju brže nego to čini BiH. Izuzetno složena struktura države kao i neriješena nacionalna pitanja dovode to toga da se ekonomski problemi samo gomilaju, ljudi nam bježe iz zemlje dok mi raspravljamo o prošlosti i od prije više od 100 godina. Ono malo reformi koje se provode idu jako sporo i ne donose potrebnu razinu rasta.

Korupcija i kriminal su u svakoj pori bh. života, vladavina prava nam je samo misaona konstrukcija pa nas potencijali inozemni investitori zaobilaze u širokom luku. A posljednjih pet, šest godina zaobilaze nas i vlastiti državljani koji se masovno iseljavaju u zemlje zapadne Europe što nas uz negativan prirodni priraštaj baca i u demografski kolaps. Na sve to ove godine se nadovezala pandemija koronavirusa koja će dovesti do planetarne ekonomske krize a veliko je pitanja koliko će slaboj bh. ekonomiji trebati za oporavak.