U povodu 26. travnja, Svjetskog dana obnovljivih izvora energije (OIE), koji se obilježava u cijelom svijetu kao dan sjećanja na posljedice katastrofe u Černobilu i štetnost nuklearne te energije iz fosilnih goriva, Centar za životnu sredinu podsjetio je da BiH i nadalje vlastitu električnu energiju u najvećoj mjeri dobiva iz termoelektrana na ugalj, koje su dokazano štetne po zdravlje, klimu i životnu sredinu.

“Osim toga, zemlji prijete i štetne posljedice odlaganja radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško u mjestu Trgovska Gora na samoj granici Hrvatske i BiH, koje je samo jedan kilometar udaljeno od Parka prirode Una i istoimene rijeke. Riječ je o ozbiljnoj i opasnoj prijetnji po zdravlje stanovnika i životnu sredinu“, istakla je Majda Ibraković, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu. Istodobno je ukazala da BiH ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kao članica Energetske zajednice i obvezu povećati potrošnju, istodobno potičući proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Centar za životnu sredinu, nadalje, ukazuje da je postojeći sustav poticaja u BiH zastario i podrazumijeva zajamčenu cijenu i otkup na razdoblje od 12 - 15 godina za komercijalne proizvođače putem naplate naknade za obnovljive izvore energije od građana. Kako je tehnologija solarnih i vjetroelektrana u posljednjih 10 godina znatno uznapredovala, cijene tih tehnologija su opale za gotovo 90%, što ih čini daleko konkuretnijim, održivijim i dostupnijim od hidroelektrana i termoelektrana na ugalj. To znači da komercijalne proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora nije potrebno uopće poticati.

“Bh. vlasti su kroz dosadašnje zakonodavstvo omogućile poticanje uglavnom proizvođača iz malih hidroelektrana (MHE), čime se u neravnopravan položaj dovodi sve ostale proizvođače, osobito nekomercijalne i samostalne proizvođače-potrošače, dok se novcem građana omogućava bogaćenje investitora u MHE, koje su nedvosmisleno štetne po prirodu i ljude“, upozorio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu i dodao da entitetske vlade pripremaju nacrte novih zakona o obnovljivim izvorima energije u kojima bi građanska energija trebala biti prepoznata kao najveća društvena korist za koju je potrebno osigurati investicijske poticaje iz naknade koju ti isti građani plaćaju preko računa za električnu energiju. Ukidanjem dosadašnjih poticaja povlaštenim proizvođačima, stvorio bi se zakonski okvir u kojem bi građani pojedinačno ili udruživanjem u zajednice OIE bili stimulirani proizvoditi i koristiti samostalno proizvedenu energiju.