Piše: V.S.Herceg

Bosna i Hercegovina je danima tema susjednih medija i to sada zbog značajnog pada broja novoovoljelih od korona virusa. I jučerašnjih 300 pozitivnih na korona virus, od njih testiranih 3074, pokazuju poboljšanje epidemiološke situacije u BiH.

Za razliku od BiH koja bilježi znažajno poboljšanje, a na tom tragu je i susjedna Hrvatska kao i Srbija, dok primjerice Njemačka sprema se u jedan od najrigoroznijih 'lock downa' - već je ranije potvrđeno da do popuštanja mjera u toj zemlji neće doći. Stručnjaci i političari najavljuju da bi nove mjere mogle biti još rigoroznije. Unatoč strogim mjerama, koje su na snazi od početka studenog, Njemačka zbog novog soja koronavirusa ne uspijeva smanjiti broj zaraženih.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da se čak i većina stanovništva zalaže za stroži lockdoown. Angela Merkel, prema pisanju Spiegela, slaže se s policijskim satom, zatvaranjem škola, obveznim radom od kuće, bržim cijepljenjem i nošenjem FFP2 maski, a najvjerojatnije će ostati otvorene samo trgovine prehrambenom robom. BiH je, iako je provodila mjere koje su bile relativno blaže, sada u vrhu zemalja u Europi s najpovoljnijom epidemiološkom slikom te su sve glasnija pitanja koliko su učinkovita stroga "zaključavanja".

Djeca se vraćaju u školu

U BiH je i dalje na snazi policijski sat, odnosno, ograničenje kretanja nakon 23 sata, iako je Ustavni sud ovu odluku Stožera civilne zaštite proglasio neustavnom. I dalje je na snazi obvezno nošenje zaštitnih maski u zatvoreom prostoru, kao i na otvorenom gdje se ne može održati preporučena distanca.

Međutim, u BiH i dalje rade ugostiteljski objekti, kafići, restorani, što je predmet pozitivnog iznenađenja u mnogim analizama. U ŽZH-u bilježi se najmanji broj oboljelih od početka kolovoza te su uvedene blaže mjere - nastava u osnovnim i završnim razredima srendnjih škola počela se normalno odvijati, ali uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Iz Stožera civilne zaštite te županije najavili su da 25. siječnja planiraju i ukinuti zabranu kretanja u vremenu od 23 do 5 sati ukoliko se ovaj pozitivan trend nastavi i u sljedećim danima. Također, Zavod za javno zdravstvo planira predložiti povratak nastave u svim razredima srednjih škola u redovite okvire ako se trend nastavi.

Bolje su tendencije i u HNŽ-u. Od jučer testiranih 539 uzoraka u Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB-a u HNŽ-u je pozitivnih 57 i to: 13 iz Mostara, 1 iz Stoca, 11 iz Jablanice, 1 iz Konjica, 9 iz Čitluka i 22 iz Prozora-Rame.

Nije čudo

Član Kriznog stožera i pomoćnik federalnog ministra zdravstva prim. dr. Goran Čerkez, odgovarajući na pitanje o poboljšanju epidemiološke situacije te je li "riječ o čudu", kazao je: "BiH je ostala bez zatvaranja, tako je i danas. U čemu je tajna – znanje i posvećenost svih ljudi koji su sudjelovali, jako bitna uloga posebno drugih sektora – MUP i Inspekcija, i građanstva koje je pratilo predložene mjere. Znanje, kontinuitet mjera, jasno dozirane mjera i kontinuirana podrška Vlade FBiH".

“To nije nikakvo čudo, to je stvarnost i realnost. Najviše zaraženih smo imali oko 6. studenoga, pa smo uz mjere obveznog nošenja maski na otvorenom i u zatvorenom, ograničenja kretanja od 23 do 5 sati i davanja mogućnosti rada od kuće, u velikoj mjeri stopirali val širenja i danas imamo dosta dobro stanje. Blagovremeno smo predviđali potencijalne krize – vjerski praznici, godišnji odmori, pozvali smo ljude da borave u FBiH i da ne idu u inozemstvo, i u velikoj mjeri se to poštovalo. Uvijek imamo dio ljudi koji ne poštuje mjere, ali ako usporedimo s većinom zemalja, mi možemo biti zadovoljni sa svojim stanovništvom. Spadamo u vodeće zemlje po osobnoj higijeni, pranju ruku…, što je vrlo bitno”, dodao je.

Čerkez je rekao da je stanje zadovoljavajuće i da se ne planiraju dodatne mjere, ali da i dalje ostaje na snazi zabrana kretanja od 23 sata.

Međutm, sve ove mjere, a u većini i puno strožije, na snazi su i u ostalim europskim zemljama koje su, bez obzira na to, i dalje daleko od pada novozaraženih koji se bilježi u BiH. Čak što više - najavljuju zatvaranje sve do proljeća, poput Italije, dok mjere produžavaju i Austrija, Irska, Slovenija, Francuska...

Zbog teorije o kolektivnom imunitetu – otkaz

U ovom kontekstu možda se prisjetimo šefa epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a Erdina Alajbegovića koji je krajem listopada izazvao osude i od vlastitih kolega te promptno smijenjen jer je javno iznio tezu kako postoji mogućnost da je Hercegovina stekla kolektivni imunitet na koronavirus.

“Ja sam samo javnosti iznio statističke rezultate, koje sam dobio i stojim iza toga. Neka netko drugi pokaže da to nije tako, jer test ne pokazuje ništa, osim gensku sekvencu, tako da možete biti pozitivni, a da niste zaraženi koronavirusom“, objasnio je tada Alajbegović koji je istaknuo kako bi rezultati koje je on iznio u javnost u svim demokratskim zemljama bili povod za pokretanja javne rasprave, a ne za suspenziju kao što se njemu dogodilo.

Alajbegović je uvjeren kako su žitelji HNŽ-a, prema broju zaraženih i oporavljenih osoba, najvjerovatnije već stekli imunitet na Covid 19.

“Nakon statističke obrade podataka i unosa učinka provedenih mjera dolazimo do vrlo zanimljive činjenice, da je na području HNŽ nakon 103 dana od pojave Covid-19 broj oporavljenih osoba dostigao potreban za kolektivni imunitet na Covid-19. U svim zemljama svijeta pa tako i kod nas prilikom donošenja mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti koristi epidemiološko modeliranje”, rekao je svojedobno Alajbegović, pojasnivši da se u svom radu koristio SIRE epidemiološkim modelom kako bi utvrdio učinak mjera, kao i trenutno stanje u širenju Covid-19. Tada sureagirali i iz Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a istaknuvši da je stanje prouzročeno koronavirusom jako ozbiljno i da nema mjestu govoru o kolektivnom postizanju imuniteta.

Međutim, specijalni izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za COVID-19 David Nabarro, već krajem prosinca prošle godine upozorio je na tzv. treći val pandemije korona virusa, istodobno kritizirajući "labavo" ponašanje Europe u borbi protiv ovog virusa.

No, u iščekivanju cjepiva, upravo na modelu BiH postavlja se pitanje učinkovitosti strogih mjera, ali i mogućnosti smjera prema kolektivnom imunitetu.