BiH na posljednjem je mjestu u regiji u pogledu otvorenosti i transparentnosti izvršne vlasti, pokazuju rezultati nove analize Udruženja građana "Zašto ne" koje je, u suradnji s nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE, razvilo Regionalni indeks otvorenosti te na godišnjoj razini mjeri otvorenost vlasti na osnovu četiri načela: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.

Ovogodišnje istraživanje je obogaćeno skupom kriterija kojima se zagovara viša razina proaktivne transparentnosti koja je, kao međunarodni standard, srž metodologije istraživanja. “Uvođenjem novih kriterija otvorenosti željeli smo provjeriti koliko izvršna vlast u regiji radi na razvoju svojih politika i praksi otvorenosti i omogućiti doprinos tom razvoju“, kažu iz Udruženja "Zašto ne". Rezultati istraživanja svjedoče da su ubrzani razvoj interneta i stvaranje novih mogućnosti za otvoreno i transparentno djelovanje državnog aparata i dalje u raskoraku s njihovom praktičnom primjenom.

Niža hijerarhijska razina u javnoj upravi - niža razina otvorenosti

Kada je riječ o izvršnoj vlasti u zemljama regije, ona u prosjeku zadovoljava 44,88% indikatora otvorenosti. Prema ovogodišnjem mjerenju, u prosjeku je najotvorenija izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji (52,09%), potom u Crnoj Gori (51,67%), Srbiji (40,17%) te BiH (35,60%). “Kao i ranijih godina, rezultati pokazuju da se razina otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim tijelima vlasti koja su na nižoj hijerarhijskoj razini u javnoj upravi. Vlade zemalja regije u prosjeku zadovoljavaju 56,59% kriterija otvorenosti, ministarstva 47,45%, a tijela uprave 30,61%. Znatne neujednačenosti postoje i unutar samih grupa institucija, tako da postoje tijala koja su primjer otvorenog i transparentnog djelovanja, ali i ona koja bez ikakvih posljedica ne poštuju, ne samo načela i prakse dobrog upravljanja, već niti zakonske obveze javnosti rada“, upoupravaju iz UG "Zašto ne".

Izvršna vlast u BiH

Kada su u pitanju izvršne vlasti u BiH, koju čine Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, te Vlada Republike Srpske, zadovoljeno je ukupno 48,12% otvorenosti, i to: Vijeće ministara BiH - 59.51%, Vlada FBiH - 48.31%, te Vlada RS - 36.54%.

Načelo "pristupačnosti", koje se fokusira na pristup informacijama, interakciju s građanima i provođenje javnih konzultacija, izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju s 52,5% indikatora. Učinkovitost sveukupne izvršne vlasti u BiH zadovoljava 45% postavljenih indikatora. Kada je riječ o integritetu izvršne vlasti u BiH, ona zadovoljava 47% ispitanih indikatora, a kriterij transparentnosti s njih 49%. Proračunska transparentnost zadovoljava svega 26% postavljenih indikatora, što u, odnosu na prošlogodišnjih 48%, predstavlja značajan pad. Razlog tome je, kako se obrazlaže, to što Vlada RS-a nije objavila svoj proračun za prethodnu godinu. Također, mogućnost pretrage proračuna je ograničena, što otežava bilo kakvo poređenje, analizu ili korištenje podataka za daljnju obradu. Iako je Vlada FBiH napravila pozitivan iskorak i kreirala proračun za građane, druge dvije vlade i dalje nisu omogućile građanima tu vrstu dokumenta“, obrazlaže se. Iznesen je i podatak da državna i entitetska ministarstva u prosjeku zadovoljavaju svega 31% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskoj razini otvorenosti izvršne vlasti u BiH.