BiH ne koristi dovoljno potencijal dijaspore
Nema strateškog plana…
Vrijeme godišnjih odmora pokazalo je ove godine da je najveći dio naše dijaspore slobodne dane proveo upravo u matičnoj zemlji. Njihov dolazak kući pokazao se kao veoma važan za jačanje ekonomije, a novac koji ovdje ostavljaju i štede broji se u milijardama.
No, u Bosni i Hercegovini se na dijasporu i dalje gleda s rezervom umjesto da ih se promatra kao strateške ekonomske partnere kojima treba samo institucionalni vjetar u leđa i ohrabrenje da novac ulažu ovdje i postanu najveći investitori upravo u svojoj zemlji.
Svi dolaze u BIH
Suad Bešlić važi za jednog od najpoduzetnijih ljudi u BiH. Proizvodnja njegovih specijaliziranih vatrogasnih vozila u posljednjih deset godina se upeterostručila, ova vozila nemaju konkurencije na Balkanu, a uskoro počinju proizvoditi i za brojne druge zemlje diljem svijeta.
Suad je odavno Njemačku zamijenio Bosnom i Hercegovinom, a ono što je zanimljivo potaknuo je i druge ljude da se vrate ovdje i sada su njegovi radnici s odličnim plaćama. Suad vjeruje da kada bi BiH vidjela u dijaspori potencijal, mnogi bi se vratili i ovdje gradili.
- Oni donose neoporeziv novac u BiH. I onda šta god ovdje kupuju oni plaćaju porez ovoj državi da imamo i mi kao građani koristi i država da ima koristi. Mislim da je to jako dobra situacija za nas u BiH da imamo vezu s dijasporom i to je kičma razvoja BiH. Samo bih ja iskoristio priliku da kažem da nije samo da donose novac ovdje nego da ostaju, kaže ovaj proizvođač vatrogasnih vozila u BiH.
U BiH, na razini države niti entiteta ne postoji nikakav strateški plan da upravo najvažniji investitori budu ljudi koji danas žive izvan granica ove zemlje i gdje vode ozbiljne kompanije. Tek male lokalne zajednice poput Općine Čelić znaju koliko im je važan svaki dolazak njihove dijaspore.
- Već imamo negdje oko 400 prijava naše dijaspore i za jedan Čelić koji ima 13.000 stanovnika to je zaista mnogo. I od strane dijaspore su sve pohvale i evo iskreno se nadam da će naša dijaspora imati sve više volje dolaziti u BiH i Čelić, ističe načelnik Općine Čelić, Admir Hrustanović.
Proteklih mjesec dana u Tuzli je gotovo sve radilo punim kapacitetima. Trgovi i ulice su bili puni, obrtnici restorani su imali popunjeni sve termine. Osim svakodnevne potrošnje, kupuju i nekretnine zbog čega se u Tuzli gradi na svakom koraku.
Panonska jezera ove godine mogla bi sezonu završiti s pola milijuna posjetitelja, a podatak da su smještajni kapaciteti u Tuzli u proteklih dvadeset godina povećani za tisuću posto, dovoljno govori koliki interes je ljudi u iseljeništvu da održe vezu sa svojim gardom.
- Imamo slučajeva gdje su zabilježene baš prave investicije, gdje su pokretani biznisi ili pravljena partnerstva s već postojećim biznisima u BiH pa naša dijaspora posluži kao neka spona ili veza s našom dijasporom i zemljom iz koje dolaze, najčešće iz EU. Čak evo i biraju da u ljetnim mjesecima ne idu na Jadransko more, ostaju ovdje, kompletan svoj odmor provode na Panonskim jezerima, kaže ravnateljica Turističke zajednice Tuzla, Amra Jaganjac.
Dva milijuna
Bosna i Hercegovina je postala gotovo ovisna o uvozu. A ne bi morala biti. Jer vidimo da milijuni koje dijaspora ovdje šalje itekako može biti iskorištena u razvoj ekonomije. Prema tom novcu trebali bismo se strateški odnositi i s posebnim emocijama da novac bude uložen ovdje
- Naš deficit u platnom bilansu je trenutno oko milijardu i nešto. Strana ulaganja u BiH su trenutno oko milijardu i 400 tisuća. A količina novca u bankama našeg stanovništva je daleko, daleko veća. Dakle, bilo bi dobro naši modalitete, da taj novac koji se stekne tamo pa se donese u BiH da on tu i ostane, navodi ekonomski analitičar, Željko Rička.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u inozemstvu živi više od dva milijuna ljudi porijeklom iz naše zemlje. Zar nam treba bolji ekonomski potencijal kako bismo i mi bili sigurna, perspektivna i ekonomski stabilna zemlja...
N. K.