Piše: V.S.Herceg

Moglo bi doći do eksplozije na Kosovu, a tako i u Bosni, predviđanje je koje je pro kremaljski medij RIA novosti objavio u tekstu o svojim predviđanjima za 2023. godinu.

Ovu namjernu kampanju izazivanja straha prenijeli su brojni regionalni mediji. Ali, neke činjenice drukčije govore. A i neumoljive brojke, ma kako predsjedavajući Zastupničkog dom parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD), u svojoj najnovijoj izjavi, tvrdio kako bi bilo poželjno da postoji veći utjecaj Rusije na zbivanja u njegovoj zemlji pravdajući to “kulturološkim potrebama” bosanskih Srba koji su "emotivno vezani za Ruse", čime sve Srbe, očito, želi staviti u isti koš.

No, dok na sceni i dalje vlada nadrealno politikanstvo, realni život je potpuno druga slika i pokazuje kako niti BiH, a posebno ne njen entitet RS, ne bi mogle preživjeti bez zemalja-partnera iz Europske unije, a tako i bez dotacija iz Bruxellesa.  

"Ruska zemlja" i "ruska sfera"

-Iako je Europa, koja je iznenada postala ‘najtoplije’ mjesto na svijetu jer se odlučila proširiti na istok na račun ruske zemlje i smatra da je ono što se događa u Ukrajini njena, a ne ruska afera, bit će u uzbuđenom stanju tijekom cijele 2023. godine, pišu RIA Novosti.

U predviđanjima za ovu godinu osvrću se i na rusko-iranske kao i rusko-turske odnose.

-Europi su nedavni nemiri u Iranu dali dodatnu nadu da će destabilizirati situaciju u Islamskoj Republici. Ali ne treba računati na ozbiljna previranja u toj drevnoj državi. Sa svim svojim unutarnjim problemima, Iran je na čelu zemalja koje rade na promjeni svjetskog poretka koji je koristan za Zapad, a uloga Teherana će se samo povećati. Rusija održava bliske odnose sa susjedima Irana – kako s Arapima tako i s Turcima, ocjenjuje se u tekstu.

Navodi se kako jača suradnja Ruske Federacije s arapskim zemljama, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i s Turskom.

-Putin uspijeva pronaći balans interesa s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, tako da će predstojeći predsednički izbori u Turskoj u lipnju biti iznimno važni. Erdogan će gotovo sigurno biti reizabran, što je korisno za Rusiju i nepovoljno za Zapad, ocjenjuje ovaj prokremaljski medij.

BiH je u drukčijoj poziciji

Podsjetimo da se već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavilo pitanje "tko je sljedeći", a BiH je u tom "kontekstu zebnje" bila pri vrhu.

Još se pamti zlurado-upozoravajuća objava na Twitteru zastupnice SNSD-a u državnom parlamentu Dušanke Majkić: "Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali".

Mnogi regionalni stručnjaci za sigurnost i dobri globalnih poznavatelji političkih zbivanja, ocjenili su kako je točno da je BiH podložna ruskom utjecaju, ali su isticali i kako se BiH u mnogočemu ne može usporediti s Ukrajinom.

-Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU-a i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva, komentirao je zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić početkom ožujka prošle godine.

Analize stručnjaka sigurnosti iz ožujka prošle godine, nakon napada Rusije na Ukrajinu, pokazale su se točnima.

-Jamac Daytonskog sporazuma su NATO i međunarodne snage i tu je razlika BiH i Ukrajine, ali ipak niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije, rekao je dr.sc. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert u području sigurnosti.

On je pri tom ocijenio kako je BiH geostrateški prostor gdje se preklapaju politički interesi i animoziteti Zapada i Istoka.

-Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija. Tu je posebna odgovornost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i vodećih političara u BiH, zaključio je tada Dizdarević u izjavi za Deutsche Welle.

Ali, prof.dr. Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kazao je da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH. 

-je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine, komentirao je Trifunović za DW, istaknuvši kako je upravo Srbija, uz BiH i zemlje bivše Jugoslavije, najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu.

'Kandidatski status vrlo opasna stvar'

BiH je od kraja prošle godine i zemlja s kandidatskim statusom za članstvo u EU, a što je ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Bocan Haračenko ocijenio kao "vrlo ozbiljnu i opasnu stvar".

-Smatram da dobivanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU predstavlja dopunski alat pritiska na RS, jer BiH mora prijeći od Daytona prema Bruxellesu, što u suštini predstavlja centralizaciju BiH i oduzimanje nadležnosti RS. Kandidatski status je vrlo ozbiljna i opasna stvar i to uključuje obustavljanje veza i suradnje RS s Ruskom Federacijom, izrekao je svoju 'bojazan' ruski veleposlanik u susjednoj Srbiji.

On nije dobio kritike od strane vodstva RS-a za miješanje u unutarnje stvari BiH.

No, dok se novi predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je prošle godine boravio na ekonomskom forumu u Rusiji gdje je kazao, između ostaloga, kako je tamo "došao čuti mišljenje Rusije kako bi mogao artikulirati svoju politiku", predstavlja kao 'rusofil broj 1', rezultati ekonomske suradnje tog entiteta s Ruskom Federacijom pokazuju posve drukčiju sliku - najveća trgovinska razmjena je upravo s "omrznutim" zapadnim zemljama EU-a.

Upravo s brojkama ekonomske suradnje prestaje svaki populizam, a to vrlo dobro zna i predsjednik RS-a.

Najveći gospodarski partneri zemlje EU-a, Rusija i SAD izjednačene

Prema podacima Gospodarske komore RS-a, najznačajnije izvozno tržište za Republiku Srpsku je tržište EU, na koje je, primjerice, u 2018. godini iz tog entiteta plasirano proizvoda u vrijednosti od 2,74 milijardi KM ili 73% ukupnog izvoza, a uvoz sa ovog tržišta u RS čini 50,7% od ukupnog uvoza RS. Ova trgovinska razmjena stalno raste.

Pogledajmo i popis najvažnijih zemalja partnera prema obimu razmjene (podaci Gospodarske komore RS-a za period siječanj-rujan 2019. godine): prednjači susjedna Srbija, potom Italija, a Njemačka je treći po važnosti gospodarski partner RS-a. Slijedi Slovenija i Hrvatska, potom Austrija, Kina, Mađarska, Francuska, Poljska, Nizozemska, Crna Gora, Švicarska, Turska, Slovačka i Češka. Rusija je na 17. mjestu s obimu robne razmjene skoro u razini Sjeverne Makedonije, koja slijedi nakon Rusije.

Dok je SAD na 19. mjestu, potom Rumunjska na 20. itd. Nevjerojatna je činjenica da se robna razmjena RS-a s Rusijom i SAD-om razlikuju tek za desetak milijuna KM te je očito kako bi ekonomija i razvoj RS-a teško napredovalo bez zemalja-partnera iz EU-a.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Ruska Federacija nije među prvih deset zemalja-partnera robne razmjene. Kada je u pitanju izvoz (uzima se u obzir 2021. godina kada na snazi nisu bile sankcije za Rusiju zbog agresije na Ukrajinu), to su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora, Turska, Nizozemska i Švicarska.

Kada se govori o uvozu prednjače dvije zemlje susjede Hrvatska na prvom mjestu, potom Srbija. Slijede Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Turska, Mađarska, Nizozemska i Švicarska.

Također, prema podacima Vanjsko trgovinske komore BiH, u 2021. godini izvoz u EU iz BiH iznosio 10,3 milijardi KM, dok je vrijednost izvoza u Rusiju iznosila tek nešto više od 107 milijuna KM maraka. S druge strane, 2021. iz Rusije u BiH uvezlo se 277,460 milijuna KM roba.

S 2021. godinom, ukupne izravne investicije iz Ruske Federacije u BiH iznosile su oko 234 milijuna eura, a prema podacima Agencije za unaprjeđenje stranih investicija ruska ulaganja čine tek 2,8% ukupnih izravnih stranih investicija u BiH, a čiji je iznos viši od 16 milijardi KM.