Piše: V. S. Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nelegalne migracije koje sve više izmiču kontroli, a u svjetlu sukoba na Bliskom istoku terorističke organizacije Hamas i Izraela, u kojima su na obje strane nastradale na tisuće ljudi, žena i djece, kao i snažni prosvjedi, ali i prijetnje, palestinskih zajednica diljem EU-a, dovele su u pitanje i Schengenski prostor.

Austrija prema Sloveniji nema Schengen, Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor, mjera koja počinje od subote i, za sada, traje 10 dana. Čini se da prevladava stajalište kako za 'zatvaranje' i nestabilnost EU-a veliku odgovornost snose BiH i Srbija, kako zbog broja migranata koje preko njihovih zemalja pristiže u zemlje EU-a, tako i zbog viznog režima koji im to omogućavaju.

 BiH i Srbija su sada pred izazovnom odlukom: hoće li ukinuti vize državljanima onih zemalja za koje EU traži vize ili će EU uvesti vize državljanima BiH i Srbije. Konkretno, BiH će se morati donijeti odluku o vizama prema državljanima Kine, Saudijske Arabije, Turske, Omana, Azerbejdžana, Kuvajta, Rusije i Katara, za koje EU od BiH već duže vrijeme to traži.

No, protiv ovoga se izričito protive ministri iz reda srpskog i bošnjačkog naroda.

 "Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj", rekao je svojedobno ministar sigurnosti Nenad Nešić.

Slično je odgovorio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, navodeći podatak kako su se zbog vizne liberalizacija za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije te da je to značajno pozitivno utjecalo na bh ekonomiju.

"Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da ministri iz RS dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima", rekao je Konaković.

Raste pritisak na 'Balkanskoj ruti'

Za devet mjeseci 2023. godine, u nezakonitom prijelazu državne granice, kao i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkriveno je 8.720 osoba, što je za 27,24 % više nego u istom razdoblju prethodne godine, navode podatak iz Granične policije BiH na upit Dnevnog lista.

Prema državljanstvima, najviše zatečenih osoba u nezakonitom prijelazu ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice su državljani Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka, Bangladeša. Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, tj. u graničnom pojasu, i to u zoni nadležnosti postrojbi Granične policije BiH Hum, Zvornik, Bijeljina, Velika Kladuša, Gradiška.

Prema statističkim podacima Granične policije BiH, zasad nije evidentiran pojačan priliv migranata s Bliskog istoka radi početka rata.

Također, načelnik Uprave za granicu MUP-a RH Zoran Ninčenko, početkom listopada kazao je kako je hrvatska policija ove godine zabilježila 54.593 nezakonita prelaska granice, što je čak 140 posto više nego prošle godine.

"Svi su tražili azil. To puno govori. To govori o tome da krijumčari i migranti dobro znaju sustav Europske unije, da svojim davanjem otisaka znaju da je mala šansa da će biti vraćeni i znaju da imaju slobodu kretanja dok su u Hrvatskoj”, rekao je Ničeno.

Također, prije dva dana slovenski ministar kritizirao je Hrvatsku oko “obrane” šengenske granice, kazavši da je u Sloveniji broj ilegalnih prelazaka granice u ovoj godini viši od 40 tisuća u prvih devet mjeseci, dok je prošle godine u istom razdoblju taj broj iznosio oko 15 tisuća migranata, što znači da je ulaskom Hrvatske u Schengen, Slovenija osjetila značajan priliv ilegalnih migranata na svoju granicu.

Sattler: BiH mora uskladiti svoju politiku s EU

Ovo je bila središnja tema i ministara unutarnjih poslova EU-a na sastanku održanom u Luxembourgu i to nakon što je Europska komisija dan ranije objavila paket prijedloga kojima, kao jednu od mjera, predlaže mogućnost suspenzije vizne liberalizacije onim državama koje ne usklađuju viznu politiku s EU. I tu je najveći problem kod Srbije i BiH u koju su bez viza do sada mogli dolaziti državljani iz onih zemalja koji trebaju vize za ulazak u EU.

Zbog ove vizne neusklađenosti Srbije i BiH sa EU-om ilegalni migranti mogli su prelaziti Hrvatsku ili Mađarsku i nastaviti prema konačnom cilju u neke od zemalja Unije, prvenstveno Njemačke, Francuske ili Austrije itd.

Pitanje je hoće li ovo biti i povod za suspenziju vizne liberalizacije prema BiH i Srbiji ili će ove dvije države slijediti naputke EK o uvođenju viza za državljanine onih zemalja koji moraju imati vize za EU.

Srbija trenutno ima viznu liberalizaciju za državljane čak 16 zemalja koji trebaju vize za EU, a za BiH je sporno osam zemalja. Naime, preko Srbije i BiH u EU tako neometano mogu ući državljani Kine, Kirgistana Bjelorusije, Rusije, Surinama, Mongolije Omana, Indonezije, Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana, Azerbejdžana...

"Bruxelles neće praviti nagle korake kojima bi bio ukinut vizni režim građanima BiH, ali BiH mora uskladiti svoju politiku s EU", izjavio je jučer šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler.

“Dugoročni zahtjev EU je da sve zemlje, koje se žele priključiti EU, moraju usuglasiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU. Na popisu zemalja za bezvizni režim ne može biti više zemalja od onih koje su na popisu EU. BiH jest napravila određeni pomak u tom smjeru. Ti bezvizni režimi jesu ukinuti. Ostaje još osam zemalja”, kazao Sattler.

On je poručio kako BiH nije usuglašena s politikom EU, te da je ohrabrivao ministra Konakovića za ubrzanje rješavanje tog pitanja. Ali, ono što je za BiH za sada najvažnije je da je Sattler kazao kako prema njegovim informacijama, za sada nema opasnosti za suspenziju viznog režima s BiH.

'Teroristi su već odavno u Europi'

Pooštrene mjere sigurnosti od bojazni od terorističkih napada u skoro svim su državama EU-a, a isto je uvela i BiH, a mnogi smatraju kako uvođenjem kontrola na granicama "pada" i Schengen. Neki stručnjaci smatraju kako je mjera o posebnom nadzoru došla prekasno.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, u emisiji 'Otvoreno', HRT-a kazao je kako nadzor granica neće imati poseban učinak u sprječavanju terorizma.

"Iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u EU. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti", upozorio je Ogorec.

Tisuće osoba uhićeno u krijumčarenju ilegalnih migranata - 'biznis' vrijedan milijarde

Krijumčarenje migranata razgranato je diljem Europe, a procjene su kako se radi o "biznisu" vrijednom milijarde. Nema razlike, migrante krijumčare državljani BiH, Švicarske, Austrije, Njemačke, Srbije, Mađarske, a podatci o uhićenim krijumčarima govore o kolikoj se rasprostranjenosti ovih kriminalnih djela radi. Krijumčari zarađuju enorman novac na ilegalnim migrantima, licitira se o iznosima od 500 eura do čak 6.000 eura po osobi, ovisno od rute.

Kako je prije nekoliko dana potvrdio hrvatski ministar MUP-a Davor Božinović, Hrvatska je do sada uhitila više od 6.000 krijumčara ilegalnih migranata, a nekoliko stotina osoba je osumnjičeno kao pomagači. Samo ove godine uhićeno je 1.041 osoba koje su zatečene u krijumčarenju migranata.

Niti u BiH skoro da i ne postoji dan, a da se ne mogu čuti vijesti o uhićenju osoba za krijumčarenje ilegalnih migranata. procjenjuje se da je taj podatak približan broju uhićenih za isto kazneno djelo u susjednoj Hrvatskoj.

I njemački mediji izvješćuju kako njihova policija posljednjih godina bilježi značajno povećanje obima krijumčarenja ljudi u Njemačku te da sve više uhvaćenih osumnjičenih za krijumčarenje ima njemačko državljanstvo.

Prema službenim policijskim informacijama koje su objavili njemački mediji, broj osoba koje je Savezna policija uhvatila pod sumnjom da su "švercali strance" s 2.132 u 2021. godine, povećan je na 2.728. tijekom prošle godine. U ovoj godini do 31. kolovoza uhvaćeno je ukupno 1.683 osumnjičenih krijumčara.