Bosna i Hercegovina ne može se pohvaliti naročitom brzinom interneta, te je rangirana na 88. mjesto među 221. zemljom, a u regiji ima sporiji internet od Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne i Gore, pokazuje najnovije istraživanje Worldwide Broadband Speed ​​League, objavljeno u izdanju Cable.co.uk. U izdanju koje uspoređuju širokopojasne mreže širom svijeta, među zemljama u razvoju u širem okruženju samo Mađarska se nalazi u top 10. U ovoj zemlji, prosječne brzine preuzimanja dosežu najviše 99 Mbps, čime je svrgnula Latviju s mjesta prvaka u brzini u regiji. Lihtenštajn, gdje su prosječne brzine dosegnule 229,98 Mbps, ima najbrži internet na svijetu, a slijede ga Andora, Gibraltar i Luksemburg.

'Iako globalne širokopojasne brzine nastavljaju rasti, istina je da su brže zemlje one koje podižu prosjek, gurajući naprijed brzine i ostavljajući najsporije da stagniraju', kaže Dan Howdle, analitičar potrošačkih telekoma na Cable.co.uk.  Iz Cable.co.uk navode da Europa apsolutno još jednom dominira na ljestvici zahvaljujući uglavnom izvrsnoj infrastrukturi. U svim slučajevima najviše su rangirane one zemlje koje su usredotočene na mreže s čistim vlaknima (FTTP), a one se previše usredotočuju na FTTC i ADSL rješenja, što je sve niže u odnosu na prošlu godinu, dodao je. Osim Mađarske, daljnjih osam zemalja u europskoj regiji u usponu među top 50 svjetskih zemalja su Slovačka (19./72,26 Mbps), Slovenija (25./64,46Mbps), Rumunjska (26./61,08 Mbps), Litva (29./56,63Mbps), Poljska (31./55,40Mbps), Latvija (35./52,32 Mbps), Bugarska (39./46,22 Mbps). Hrvatska (52. /33,82 Mbps) i Češka (57. / 28,12 Mbps) pobijedile su Austriju, dok je Moldavija na 59. mjestu (27,48 Mbps) ispred toliko hvaljene start-up države Izrael. Na zapadnom Balkanu, Crna Gora (63./25.07Mbps) usko nadmašuje Srbiju (65./24.74Mbps), dok su daleko sporije brzine u BiH (88./15.66Mbps), Albaniji (104./12,36Mbps) i Sjevernoj Makedoniji ( 109./11,48 Mbps).