BiH treba ubrzati trajno zaštiti Gornju Neretvu, vlast nastavlja sustavno uništenje
Konkretni koraci ka suspenziji izgradnje hidroelektrane (HE) "Ulog", tj. ka raskidanju koncesijskih ugovora za planirani projekt HES "Gornja Neretva", HE "Glavatičevo" i HE "Bjelimići", kao ni ka adekvatnoj zaštiti cjelokupnog sliva gornje Neretve, nisu poduzeti, zbog čega je nužno da BiH ubrza procese i trajno zaštiti gornji tok te rijeke, zaključak je sastanka Stalnog odbora za Bernsku konvenciju pri Vijeću Europe. Ujedno se napominje da je za gornji tok Neretve, koji je kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obvezama, država morala osigurati adekvatan režim zaštite.
Na sastanku, održanom od 27. studenog do 2. prosinca u Strasbourgu, razmatran je i status primjene za BiH, koje je to tijelo usvojilo 2022. godine. Preporuke su usvojene nakon otvaranja žalbenog postupka protiv BiH zbog planiranja i realizacije hidroenergetskih projekata u slivu gornje Neretve, a dostavljene su vlastima u BiH na realizaciju u prosincu 2022.
- Podsjećamo, žalbeni postupak pred Vijeće Europe službeno je otvoren nakon ekspertne misije u slivu gornje Neretve u listopadu 2022., nakon čega su formulirane i, od strane Stalnog odbora, prihvaćene smjernice za zaštitu i sprječavanje daljnje degradacije područja. Ispred konzorcija žalitelja, ažurirano izvješće o realizaciji Preporuka br. 217 (2022) u Strasbourgu je predstavio pravni savjetnik pri Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac, dok je izvješće u ime nadležnih institucija predstavila kontakt-osoba za Bernsku konvenciju, koju je BiH imenovala zahvaljujući pokretanju žalbenog mehanizma, priopćio je Centar za životnu sredinu.
Osigurati adekvatan režim zaštite
Nadalje se napominje da je, na sesiji posvećenoj BiH, Skomorac iznio činjenično stanje i ukazao da, unatoč jasnom sadržaju preporuka, sporni projekti nisu obustavljeni i da je, među ostalim, umjesto napretka u realizaciji preporuka, došlo do napretka u realizaciji HE "Ulog" što je već rezultiralo znatnim negativnim utjecajem nizvodno od projekta. Upozoreno je i da je Emerald područje ostalo nezaštićeno, kao i da se ozbiljan negativan utjecaj tek može očekivati ako se ne pristupi hitnoj realizaciji svih preporuka. Stalni odbor i pojedini izaslanici jasno su iskazali neslaganje s manjkom kapaciteta i volje vlasti BiH da osigura realizaciju žurnih preporuka, što je preduvjet da se područje gornje Neretve privede zaštiti u režimu Emerald mreže.
Sustavno uništavanje
Odbor je, uz urgenciju za maksimalno ubrzanje svih procesa s ciljem zaštite ugroženog područja, poglavito pozvao vlasti BiH da konzultiraju rezultate istraživanja, prikupljene u okviru 'Tjedna znanosti na Neretvi', koju je realizirao Centar za životnu sredinu već po drugi put, a kojima je u gornjem toku Neretve otkriveno više od 1.300 vrsta, među kojima i osam novih vrsta za znanost te 24 nove vrste za BiH.
Utvrđena je i iznimna čistoća vode, koja se svrstava u I. kategoriju kvaliteta. Ti rezultati, kako se ističe, dokazuju visoku vrijednost tog područja i ukazuju na potrebu da se stavi prioritet na njegovu adekvatno zaštitu. Pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH Nina Kreševljaković sa žaljenjem konstatira da su vlasti u BiH uvjerene da provedbu preporuka Stalnog odbora mogu bez posljedica ignorirati i nastaviti s planovima sustavnog uništenja područja gornje Neretve, ali i izražava uvjerenje da će preporuke, uz snažan otpor aktivista prema tako pasivnom ponašanju vlasti, ipak biti ispoštovane.