Srbija je u regiji privukla uvjerljivo najviše izravnih inozemnih investicija, a Bosna i Hercegovina najmanje, pokazuje izvješće međuvladinog tijela Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj UNCTAD 'World Investment Report za 2021. godinu'.

Srbija je u prošloj godini imala 4,56 milijardi dolara izravnih inozemnih investicija što je više nego što su preostale zemlje regije privukle zajedno. Srbija je uspjela premašiti predpanemijsku razinu investicija, te je imala za oko 300 milijuna dolara veći priliv nego 2019. U odnosu na 2020. priliv investicija u Srbiju porastao je za 31,5 posto.

Značajniji odliv izravnih inozemnih investicija

Bosna i Hercegovina je na dnu regionalne liste privukavši 519 milijuna dolara izravnih inozemnih investicija. Ipak, u usporedbi sa 2020., kada je priliv bio 395 milijuna dolara, zabilježen je rast od 31,4 posto i prošla godina bila je najbolja u posljednje tri godine.

Zanimljivo je da usprkos političkoj krizi u zemlji nije zabilježen značajniji odliv izravnih inozemnih investicija. Iznosio je 38 milijuna dolara i čak je manji nego u 2020. kada je bio 57 milijuna dolara. Najveći odliv ulaganja prošle godine u regiji bio je u Srbiji 275 milijuna dolara, nakon što je godinu ranije iznosio 112 milijuna dolara.

Od ostalih zemalja regije, treba izdvojiti Sloveniju koja je sa 1,52 milijardi dolara privučenih ulaganja u 2021. odskočila, dok ostale zemlje bilježe strana ulaganja na razini oko 600 milijuna dolara. Pritom se Crna Gora sa 664 milijuna dolara ulaganja uvrstila ispred Sjeverne Makedonije (606 milijuna dolara) i Hrvatske (569 milijuna dolara). Kosovo nije uvršteno pojedinačno u izvještaj, nego je svrstano u 'ostatak Europe', te za njega nema podataka.

Predviđanja

Prema izvješću, globalni tijekovi izravnih inozemnih ulaganja vratili su se prošle godine na razinu prije pandemije, dosegnuvši 1,6 trilijuna dolara. Prekogranični poslovi i međunarodno projektno financiranje bili su posebno snažni, potaknuti labavim uvjetima financiranja i infrastrukturnim poticajima.

Međutim, oporavak greenfield ulaganja u industriji i dalje je krhak, posebno u zemljama u razvoju. Ovaj krhki rast stvarnih produktivnih ulaganja vjerojatno će se održati i 2022., predviđa UNCTAD.

Posljedice rata u Ukrajini s trostrukom krizom hrane, goriva i financija, zajedno s trenutnom pandemijom COVID-19 i klimatskim poremećajima, dodaju stresove, naročito u zemljama u razvoju. Procjene globalnog rasta za godinu već su u padu za cijeli postotni bod.

Postoji značajan rizik da će momentum za oporavak međunarodnih ulaganja prerano stati, ometajući napore za jačanje financija za održivi razvoj, navodi UNCTAD u izvješću.