Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Čini se da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt "ponovno u sedlu". Schmidt je nešto utihnuo nakon što je veleposlanički mandat američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja istekao, a to je dalo prostora predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku za izazivanje nove političke krize. 

Kao što je Dnevni list već pisao, skoro potpuno su zaustavljeni razgovori o novoj koaliciji na državnoj razini. Izvjesno je kako je plan zadržati stanje napetosti sve do izbora sljedeće godine bez rješavanja nekih od ključnih pitanja-obveza na euroatlantskom putu, ali i izvjesnost oko statusa predsjednika RS-a Milorada Dodika s obzirom na njegovu kao i Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, centralnu tjeralicu. 

No, čini se da ipak neće ići tako kako je ovo bh političko društvo naviklo jer Schmidt diplomatski najavljuje kako neće prezati od novih bonskih ovlasti.

Čovićevo ulje na vatru 

Novo partnerstvo stranaka iz Federacije, Trojke (SDP-NiP-NS) i HDZ-a BiH sa trojkom iz RS-a (SDS-PDP-Za pravdu i red) još je na čekanju. Ulje na vatru dodatno je dolio predsjednik HDZ BIH Dragan Čović svojim izjavama za Hrvatski tjednik kojima je najveću odgovornost za konstantane krize, u prvom redu preglasavanje Hrvata, usmjerio prema bošnjačkim strankama i desnog i lijevog spektra, a samo destruktivno Dodikovo djelovanje okarakterizirao kao "politički refleks zbog onoga što se događa u Federaciji”. Kao političko rješenje, Čović je naveo: “Ako želimo funkcionalnu BiH, moramo uvažiti stvarnost. Tri federalne jedinice – bošnjačka, hrvatska i srpska – dale bi stabilnost, zaustavile bi preglasavanja i omogućile svima da se osjećaju sigurnima u okviru zajedničke države. To nije nije prijedlog za razgradnju BiH, kako to tvrde protivnici, nego za njezinu stabilizaciju. Država u kojoj se jedan narod stalno mora boriti da mu se priznaju osnovna prava ne može opstati”, zaključio je. 

Naravno, nakon ove izjave očekivano su uslijedile su brojne reakcije koje se mogu sažeti u nekoliko riješi, kao što je to komentirao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić: "Mislim da na to nećemo nikad pristati, niti možemo pristati”.

I dalje su krenula dobro poznata prepucavanja, komentari, poruke putem medija te još jedan isceniran nastavak političke groteske, dok je, što je vrijedno ponovnog podsjećanja, svaki novi dan još 18.000 KM samo kamata na arbitražnu presudu u slučaju Viaduct, gdje BiH mora isplatiti više od 110 miijuna KM.

„Korištenje bonskih ovlasti je moja dužnost“

“Koliko god situacija bila ozbiljna, ne može se ponoviti 1992. godina. Danas imamo pravni okvir, institucije, Europsku uniju koja je budnija i pažljivija nego ranije. U utorak ću podnijeti izvješće. Ono što me brine jesu opservacije da pojedinci idu predaleko i prelaze crvene linije. To ne bi trebali raditi”, rekao je Schmidt za Face TV. Kritizirao je predsjednika RS-a, ali i rekao kako "vidi političko rješenje", ali i upozorio kako ima "dva sredstva na stolu".

"Iskoristit ću ih ako bude potrebno. Pozivam sve da ne koriste samo retoriku, već da ozbiljno razmisle o pravcu u kojem idu. Prema Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, korištenje bonskih ovlasti je moja dužnost. To je moj posao. Imam ih pravo koristiti. Nisam neko tko priča fine priče, već radim kako bi izveo stvari na pravni put”, zaključio je Schmidt.

Govoreći o SIPA-i i njenom djelovanju u RS-u, a gdje je na Dodikovu inicijativu Narodna Skupština tog entiteta izglasala zabranu djelovanja, kao i Tužiteljstva BiH te ništetnost odluka Suda BiH, Schmidt je bio uvjerljiv: "Rečeno im je da ne mogu djelovati na tom području, ali vidim da rade na razuman način. Ako im bude trebala podrška – dat ću im je”. 

Ovo je jasan znak da se visoki predstavnik u BiH neće povući pred sve agresivnijim Dodikom. To bi trebao biti i jasan znak za predsjednika HDZ-a BiH, unatoč razumljivim frustracijama zbog čak četvrtog mandata Željka Komšića u Predsjedništvu BiH kao hrvatskog člana, izabranog velikom većinom bošnjačkim glasovima. Ali, upravo ovo je dalo razlog HDZ-u za "konsolidiranje" hrvatskog političkog korpusa i apsolutnu dominaciju. No, to je druga tema.

Schmidt je prepoznao igru

Je li Čovićeva izjava o tri federalne jedinice neoprezna i ishitrena? Teško je pomisliti da politički veteran kao on ne zna što, kada i zašto govori. Tema o "tri federalne jedinice" odlično su "meso" za izazivanje prijepora s partnerima u Federaciji - tek da se situacija drži pod kontroliranim kaosom te nakon što je njihov pritisak za uvođenjem novih partnera u vidu stranaka oporbe iz RS-a postajao sve snažniji. Očito je da on ne želi nove igrače iz RS-a  umjesto Dodika.

No, ovo je i znak da se Čović nije odrekao "prethodnog partnera", kako je nazvao Dodikov SNSD već prije nekoliko tjedana, dajući najavu kako je gotovo s partnerstvom. 

Također ponovno je za podsjetiti kako je predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Irena Hadžiabdić, nedavno izjavila kako nisu ispunjeni uvjeti za uvođenje novih tehnologija u izbornom procesu. Upravo ovakve kontrole izbora pribojavaju se skoro sve političke stranke, posebno vodeće. Da apsurd bude još apsurdniji, odluku o financiranju uvođenja novih tehnologija tijekom izbora donose upravo vladajuće političke stranke.

Ali koja god igra bila posrijedi očito je kako će Schmidt nastaviti djelovati i kako je očito prepoznao igru - kao što je zabranio financiranje SNSD-a i US-a, nastaviti će sa sankcijama. Sve izglednije je i kako bi mogao nametnuti odluku o osiguranju novca iz proračuna za uvođenje novih tehnologija na izborima sljedeće godine. 

HDZ BiH i Trojka krenuli u 'dogovoreni' sukob?

Čović: "Nema razlike između SDA i stranaka koje se pozivaju na građanski koncept"

“To nije počelo jučer. Bošnjačka politička elita sustavno pokušava razgraditi BiH kao državu tri konstitutivna naroda. Izetbegovićeva politika je jasna – eliminirati Hrvate kao politički faktor, a BiH pretvoriti u nacionalnu državu jednog naroda. Mi ne tražimo ništa više od onoga što već stoji u Ustavu – da svaki narod ima pravo birati svoje legitimne predstavnike. Naš prijedlog ide u tom pravcu – da hrvatski član Predsjedništva bude biran većinskom voljom Hrvata, a ne voljom bošnjačke većine””, rekao je Čović, kazavši kako “ni nove građanske stranke nisu ništa drugo do nastavak iste politike u drukčijem ruhu”.

“Nema razlike između SDA i stranaka koje se pozivaju na građanski koncept. Sve one dijele isti cilj – BiH kao unitarna država s dominacijom broja, a ne prava. Ako većinski narod bira predstavnike malobrojnijeg naroda, onda je jasno da govorimo o političkom nasilju. To nema veze ni s demokracijom ni s građanskim vrijednostima”, ustvrdio je, između ostaloga, predsjednik HDZ-a za Hrvatski tjednik.

On je naveo kako su politički potezi retorika predsjednika Republike Srpske i vladajuće stranke SNSD Milorada Dodika, “politički refleks zbog onoga što se događa u Federaciji”.

“Dodikove reakcije su posljedica onoga što vidi u Federaciji. Ako Bošnjaci mogu birati Hrvatima predstavnike, logično je da se Srbi pitaju kada će isto doživjeti. Njegovo ponašanje je politički refleks, možda i pretjeran, ali razumljiv”, rekao je Čović.