U Federaciji BiH je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole, a iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti procjenjuju kako će broj prvašića upisanih u prvi razred osnovne škole biti od 2 do 3 posto manji u odnosu na prethodnu školsku godinu, odnosno da će biti upisano njih 18.300.

Poražavajuće brojke

Riječ je o smanjenju od oko 50 posto u odnosu na školsku 2011/2012 kad je broj upisanih prvašića u osnovne škole iznosio 35.524. Što se tiče ukupnog broja učenika osnovnih škola u Federaciji BiH, također je evidentan trend njihovog smanjenja u prethodnim godinama.

Pomoćnica federalnog ministra obrazovanja i znanosti Nadija Bandić ocijenila je kako se prema pregledu broja upisanih učenika u prvi razred srednjih škola u prethodnom desetogodišnjem razdoblju, može konstatirati da je prisutan trend kontinuiranog smanjenja broja upisanih učenika. Najavila je i kako će Ministarstvo predložiti set mjera Vladi, s ciljem ostanka mladih i povećanja nataliteta.

Zanimljiv podatak je da je u Hercegovačko-neretvanska jedna od županija u kojima je ove godine broj prvašića veći nego lani. Istina neznatno.

- Imamo oko 1800 upisane djece. To je povećanje u odnosu na prošlu godinu. Neznatno, ali jeste. Imamo i 1900 upisanih u srednje škole. U manjim općinama imamo blagi pad djece upisane i u srednje i u osnovne škole. Posebno u  područne škole – u osnovnim školama je evidentno da je taj pad sve veći i veći. Smanjuje se broj djece. Godine 2015. kad smo mi došli, odnosno  kada je ova Vlada dobila mandat bilo je preko 2000 prvačića u osnovnim školama. Nažalost, smanjio se broj djece i svake godine do ove je bio u padu. Ovo je prvi put da je došlo do povećanja broja upisane djece u prve razrede osnovne škole u odnosu na prethodnu godinu, kaže ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNž-a Rašid Hadžović.

Brojni uzroci

Više je uzroka koji utiču na to, smatra on. Ipak, ključ je odlazak mladih iz zemlje. Vlada HNŽ-a je, navodi, dosta radila kako bi zadržala mlade obitelji u Županiji.

- Poduzeli smo određene korake kako bismo spriječili odlazak mladih ljudi, ali bez pomoći federalnog i državnog nivoa vlasti malo je teže to uraditi. Mi smo opredjeljeni da ljudi ostaju ovdje. Zbog toga smo u prošlom periodu zapošljavali ljude na neodređeno vrijeme. I ove godine ćemo određeni broj ljudi zaposliti u školama na neodređeno vrijeme. Ciljamo da na univerziteta zaposlimo asistente, te na taj način osiguramo egzistenciju mladim ljudima. Da li je to dovoljno – mislim da nije. Mislim da su to ipak dobri koraci da se nešto učiniti po tom pitanju. Imamo i zakon o obitelji, koji je donesen prije dvije ili tri godine. Kroz taj zakon izdvajamo određena sredstva pomoći obiteljima prilikom rođenja djece. Pokušavamo da se izborimo s problemom koji nije samo problem Hercegovačko-neretvanske županije, već globalni. Sve zemlje u regiji imaju problem odlaska mladih ljudi, dodao je.

Prosvjetni djelatnici najviše su svjesni poražavajućih statistika, jer danas u učionicama umjesto po 30, broje upola manje učenika.

- Vidimo sami da veliki broj obitelji iz naše županije odlazi vani. To je ustvari jedini razlog pada upisa djece. Moramo jednom shvatiti da ako želimo opstati i ostati  ovdje da mladi ovdje ostaju sa primjerenim platama i zaposlenjima.  Ljudi mogu  živjeti od svog rada. Ako to ne napravimo, ostat ćemo bez djece i mladosti. Stariji i ne doprinose, pa me je strah da drugo ne uradimo. Ovo je posljednji momenat da vlasti i politika reagiraju na te stvari, smatra predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a Slavko Lauš.

H. Ž.