Lideri zemalja članica Europske unije će se okupiti u četvrtak i petak u Bruxellesu, ovog puta na formalnom sastanku Europskog vijeća, da bi potvrdili izbor čelnika četiri ključne institucije Europske unije, piše jutarnji.hr.

Rasprava je prije toga bila vođena na neformalnoj večeri i stvari su manje-više bile jasne, ali konačnog dogovora nije bilo. Međutim, u utorak su glavni pregovarači triju političkih grupa postigli dogovor da Ursula von der Leyen bude nominirana za predsjednicu Europske komisije, Antonio Costa za predsjednika Europskog vijeća I Kaja Kallas za visoku predstavnicu za vanjsku politiku. Taj dogovor su postigli šestorica lidera zemalja EU koji su pregovarali u ime EPP-a, socijalista i liberala. U ime EPP-a su pregovarači bili poljski premijer Donald Tusk i njegov grčki kolega Kyriakos Mitsotakis, u Ime socijalista njemački kancelar Olaf Scholz I španjolski premijer Pedro Sánchez, a u ime liberala francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte. Sada preostaje da taj dogovor samo potvrde lideri na formalnom summitu u četvrtak u Bruxellesu.

Prema ovom dogovoru će Europska pučka stranka kao najveći pobjednik europskih izbora dobiti mjesto šefa Europske komisije, na kojem bi za još jedan petogodišnji mandat trebala ostati Ursula von der Leyen. Ona sada nije upitna jer ima potporu EPP-a, podržava je i njemački kancelar Olaf Scholz, protiv nije ni francuski predsjednik Emmanuel Macron, a mogući su protivnici, poput Mađarske, svjesni da je ne mogu rušiti.

Logičan izbor za predsjednika Europskog vijeća, koji će na toj funkciji zamijeniti Charlesa Michela, netko je iz redova socijalista. Favorit za to je i dalje bivši premijer Portugala Antonio Costa. Osim što dobro kotira među liderima EU, u prilog mu ide i to što govori i francuski, što je važno Parizu. Jedini problem za Costu je što se spominje u istragama za zlouporabu dužnosti, iako protiv njega nema optužnice. Socijalisti i nemaju velik izbor za tu vodeću funkciju.

Funkcija visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost, koja je izuzetno vidljiva i ugledna, ali ne i toliko utjecajna, trebala bi pripasti liberalima. Kako je potrebno zadovoljiti neku ravnotežu juga, zapada i istoka, potom i triju glavnih političkih skupina, u priču se najbolje uklapa premijerka Estonije Kaja Kallas.

Europskim pučanima bi trebalo pripasti i mjesto predsjednika Europskog parlamenta, i to na pola mandata, dakle dvije i pol godine. Na toj funkciji bi trebala ostati sadašnja predsjednica Roberta Metsola da bi je nakon dvije godine zamijenio netko iz redova socijalista. Ovakav dogovor se dogodio i u prethodnim mandatima Europskog parlamenta, kada su se dvije najveće stranke dogovorile, a to su podržali i liberali, čime je stvorena dovoljna većina, a i druge su se stranke s time pomirile jer su dobivale mjesta potpredsjednika, parlamentarnih izvjestitelja te šefova odbora, pododbora i delegacija i svatko je bio zadovoljan.

Europska pučka stranka je zatražila da se nakon dvije i pol godine mandata predsjednika Europskog vijeća ponovo raspravlja o toj poziciji. Taj mandat ionako traje dvije i pol godine, ali je praksa da jedna osoba dobije i drugi mandat. EPP za taj prijedlog ima dva argumenta. Prvi je da je veliki pobjednik izbora, a socijalisti su doživjeli blagi pad, dok su liberali doživjeli potop, pa čak izgubili i treće mjesto po broju zastupnika. Liberale je, čiji je ključni lider francuski predsjednik Emmanuel Macron, pretekla skupina konzervativaca ECR koju vodi talijanska premijerka Giorgia Meloni. Drugi argument je očekivanje da će na sljedećim izborima u Njemačkoj na vlast doći CDU, dakle član EPP-a, a desni centar bi na vlast mogao doći i u Španjolskoj. Tako bi se dominacija EPP-a povećala i u Europskom vijeću. Zato smatraju da nije pošteno da sa socijalistima podijele mandat šefa Europskog parlamenta i na pet im godina ostave mjesto šefa Europskog vijeća.