Čekaju se odluke Izvanrednog Sabora HNS-a oko jesenskih izbora

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Za subotu, 19. veljače održat će se izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH. Izvanredno zasjedanje HNS-a zakazano je već prije mjesec dana i to zbog, kako je navedeno, "približavanja roka za raspisivanje općih izbora u BiH, te očitom opstrukcijom bošnjačkih stranaka oko postizanja dogovora o ograničenim izmjenama Ustava i Izbornog zakona, a sve u cilju ispunjenja odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, predsjednici stranaka su odredili termin izvanrednog zasjedanja Sabora".

Očekuje se donošenje odluka oko pristupa jesenskim izborima, hoće li se iste bojkotirati ili blokirati ili će se za te korake upotrijebiti neki blaži termin te kako će se prema ovom pitanju odrediti stranke članice. No, najveći gubitnik mogao bi biti HDZ jer upravo ta stranka ima skoro sve hrvatske pozicije na svim razinama vlasti.

Od „braće Bošnjaka“ do „bojkota“

"U slučaju da propadnu pregovori u vezi izmjena Izbornog zakona BiH, Hrvati u BiH, okupljeni oko krovne političke organizacije hrvatskog naroda u BiH će dati kvalitetne odgovore na predstojeće izazove. Legitimno predstavljanje, konstitutivnost i ravnopravnost naroda, otklanjanje diskriminacije pri kandidiranju predstavljaju ključne elemente u postizanju dogovora u procesu ograničenih izmjena Ustava i Izbornog zakona", stoji u najavi izvanrednog zasjedanja HNS-a.

Pitanje je koje odluke će donijeti HNS, hoće li iste biti "kozmetičke prirode" ili će biti katastrofalne za Hrvate kao konstitutivan, politički narod u BiH?

Hoće li odluke dodatno doprinijeti daljnjoj političkoj eskalaciji ili stranke okupljene oko HDZ-a imaju taktiku i viziju daljnjeg političkog djelovanja i to u svjetlu činjenice da međunarodni faktori, ujedno i medijatori u neuspješnim pregovorima oko reforme Izbornog zakona ne drže upitnim (od bošnjačkih stranaka upitnom), konstitutivnošću naroda te mišljenja Venecijanske komisije koja ide u prilog hrvatskim pregovaračima.

“Nemam problem oko riječi bojkot”, kazao je prošli tjedan novinarima u Sarajevu predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović, pri tom dodajući kako su "sada sve opcije legitimne jer su rokovi za dogovore praktično odavno istekli".

Ove njegove riječi dolaze nakon značajnog optimizma na zasjedanju HNS-a u lipnju prošle godine kada je kazao: "Želimo s braćom Bošnjacima tražiti trajna rješenja s jasnom porukom da budemo svoji na svome bez diskriminacije. Ja sam siguran da možemo naći rješenja u izbornom zakonodavstvu s dvije izborne jedinice u Federaciji BiH oko Predsjedništva i Doma naroda kroz legitimno predstavljanje uz uvažavanje svih presuda Ustavnog suda i Suda za ljudska prava u Strasbourgu".

Pozivnice odaslane

Kako Dnevni list doznaje, pozivnice za sudjelovanje u radu izvanrednog zasjedanja HNS-a BiH poslane su svim članicama kao i onima koji su svoje članstvo u toj nevladinoj udruzi zamrznule ili su iz iste istupile.

Međutim, iako predsjednik najjače hrvatske opcije "nema problema" s riječi bojkot, taj stav s njim ne dijele mnogi predsjednici stranaka članica HNS-a. Jedan od njih je i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske stranke (HRS).

"Primili smo poziv za slanje izaslanika, ali to ne znači da ćemo i sudjelovati. Poštujemo tu instituciju, ali smatramo da je HNS postao marketinški alat u rukama HDZ-a i Dragana Čovića. S druge strane, smatram da je bojkot izbora, pravno i praktički, gledano sa hrvatskog političkog gledišta, politički suicid. To je suluda i glupa ideja. No, bojkot vlasti - da, ali sumnjam da bi na to pristao HDZ jer i prije kada sam to predlagalo iz HDZ-a su mi odgovorili 'od čega će oni živjeti'. Prema tome, nema spremnosti na takvu žrtvu", kazao je Raguž za Dnevni list.

On se pri tom osvrnuo i na događaje u Srebrenici, kada su bošnjački predstavnici pozivali na bojokt izbora, a na koji su se Bošnjaci u većini odazvali, a potom SDP popunio mjesta.

"Tako bi se dogodilo i Hrvatima ako bi bojkotirali izbore. No, bojkot bi imao smisla samo ako bi izbore bojkotirale i stranke u RS-u, ali to se neće dogoditi jer bi time vladajući izgubili vlast", kazao je Raguž.

Mnoge članice protiv bojkota

I mnogi drugi predstavnici stranaka, članica HNS-a protiv su bojkota izbora te smatraju kako se na izbore treba izaći, po novom ili starom Izbornom zakonu i unatoč, kako tvrde, nelegalnom raspisivanju izbora od strane također upitne legalnosti SIP-a.

Baš onako kako je i kazao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a čija će se uloga u ovom procesu tek vidjeti.

Na prošlim pregovorima mnogi sudionici pregovora govorili su o mogućnosti odgode izbora. Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH nedavno je za FTV kazao da se izbori mogu odgoditi najviše 30 dana od dana već zakazanih izbora, ako u nekoj izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu nije moguće organizirati izbore kako je predviđeno zakonom.

"Prema članu Izbornog zakona SIP-u je potrebno osigurati sredstva 15 dana nakon dana raspisivanja. Ako nema operativnih sredstava onda ih odgađamo do mjesec dana. Ako budu igrali igru koju su igrali 2020. godine i uskrate nam proračun, mi smo tada lokalne izbore raspisali u svibnju, a proračun nam je operativan bio tek u srpnju. I tada su se igrali sa živcima birača i državljana BiH i jedan od scenarija je da će se to dogoditi i za ove izbore”, rekao je Arnautović.

Međutim, sve izglednije je da bi se u ovaj scenarij mogao umiješati i Schmidt.

'Tezgarenje' za još malo vremena?

Ipak, iako je već odavno istekao 'dead-line' za dogovor oko promjene Izbornog zakona, dobro je podsjetiti da je predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, kazao kako su stranke u BiH od međunarodne zajednice dobile jasan signal da se pregovori u svezi s izbornim reformama trebaju voditi na način da se uvažavaju konstitutivni narodi.

“Vidjeli ste ovih dana visokog predstavnika Schmidta koji je eksplicitno rekao ovako – ohrabrujem pregovore, rješenja su takva da u njima svoje mjesto imaju konstitutivni narodi. Dakle, on apostrofira ono što piše u Ustavu. Nemamo signale iz međunarodne zajednice da su nam spremni pomoći kako bi imali uređenje kakvo ja sanjam – jedan čovjek jedan glas, bez entiteta i kantona, a da to bude lokalna zajednica i država. Jednako nam je to rekla i američka administracija, a čak i izravnije kad su nas pozvali na prve pregovore, rekli su: 'Vratite se na Washingtonski sporazum i smirite odnose u Federaciji’. Dakle, mi smo od međunarodnih faktora, od kojih stalno tražimo pomoć, dobili smjernice. Zaista smatram da bi bilo neozbiljno sada kazati nećemo ni s vama razgovarati. To ne vodi nigdje”, kazao je Konaković.

Je li ova izjava i nada za dogovor, a koja bi trebala olakšati i pregovaračku poziciju predsjednika Bakira Izetbegovića te biti signal za "tezgarenje" za još malo vremena za konačan dogovor pa tako i odgodu izbora? Na koncu, čeka se izvanredno zasjedanje HNS-a, a donesene odluke mogle bi biti prekretnica ne samo za najjači HDZ BiH već i za cjelokupno hrvatsko političko tijelo. Je li vrijeme za robusne poteze i nepotrebne političke žrtve ili još više diplomacije?