Mostaru je održana javna rasprava o Strategiji razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje 2023.-2030. godine koju je organiziralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a uz podršku Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a.

Kako je rekao Miroslav Jurišić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast socijalne i dječje zaštite, riječ je o sektorskom strateškom dokumentu koji se podudara s ciljevima održivog razvoja i koji na sistematičan način nastoji riješiti probleme koji su se nagomilali u sustavu socijalne i dječje zaštite.

Dokument je fokusiran na tri ključna cilja, odnosno na borbu protiv siromaštva, borbu protiv socijalne isključenosti te jačanje institucionalne zaštite te detaljno razrađuje prioritete i mjere koje je u kontekstu dostizanja tih ciljeva potrebno poduzeti u navedenom razdoblju.

Prevenirati siromaštvo i socijalnu ugroženost

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji puno je toga unaprijeđeno u prethodnom razdoblju, smatra Janja Milinković, inspektorica socijalne i dječje zaštite u Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a.

- Jedni smo od vodećih kada je u pitanju MKF, odnosno novi pristup procjene praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju. Ovom Strategijom obuhvaćen je i MKF, odnosno i ostale županije u FBiH, kao i Republika Srpska koja se mora uskladiti s nama. Cilj je da ne radimo više na smještaju i socijalno ugroženim skupinama, nego da ovom Strategijom preveniramo siromaštvo i socijalnu ugroženost – pojasnila je ona.

Milinković navodi da je važno aktivirati socijalno ugrožene skupine da dođu na tržište rada, osposobiti ih da sami funkcioniraju i da se brinu za sebe.

- Jedan od ciljeva Strategije je socijalno poduzetništvo. Proveli smo pilot projekt u općini Čitluk koji se pokazao vrlo dobrim i nadamo se da ćemo jedan od takvih zakona uspjeti donijeti, a kako bi se razvilo socijalno poduzetništvo sa zakonskim uporištem kojim bi osnaživali socijalno ugrožene skupine, majke koje su dugo nezaposlene, koje imaju više djece, osobe s invaliditetom koje su nam u fokusu itd. – dodala je Milinković.

Pojasnila je kako i kod tih skupina postoji određeni otpor kada se uključuju jer im je to nešto novo, zbog čega treba raditi na osnaživanju njih i njihovih obitelji.

Također, problem postoji i sa socijalno isključenim kategorijama, odnosno dugo nezaposlenim ljudima koji se često osjećaju odbačenima, a koje je također potrebno vratiti u sustav i pokazati im da su u društvu poželjni kao radna snaga.

Veći broj zaposlenih i edukacija

Psihologinja u Centru za socijalni rad Čitluk Andrea Bevanda ističe da većina centara u FBiH radi u smanjenom kapacitetu s obzirom na broj korisnika s kojima se svakodnevno susreću, zbog čega je dobro što se Strategijom planira povećanje broja uposlenih i edukacija stručnih suradnika.

Posebno je naglasila predviđenu superviziju koja je nužna jer, kako kaže Bevanda, rade s kategorijama stanovnika koji su u teškim životnim okolnostima.

Ravnateljica Edukacijsko rehabilitacijskog centra Sveti Josip Radnik Čitluk Matea Brekalo navela je kako su, pored pružanja usluge rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osposobljavanja mladih osoba s invaliditetom, proveli projekt ''I ja želim biti dio socijalnog poduzetništva''.

- U okviru projekta organizirali smo radionice za odrasle osobe s invaliditetom koje su se osposobile raditi suvenire, čestitke, pozivnice, cvjetiće za svadbu i slično. Osobe s invaliditetom jako puno mogu, samo im se treba pružiti podrška i prilika. Oni samo trebaju osobe koje vjeruju u njih, jednako kao i mi – zaključila je ona.