Gradska uprava Mostara odbila je suglasnost investitoru da gradi minihidroelektrane na Bunskim kanalima, zatraživši brisanje ovoga lokaliteta iz prostornog plana Grada Mostara kao područja izgradnje hidroelektrana, na inicijativu HRS-a. Predsjednik HRS-a Grada Mostara Silvio Bubalo rekao je za Klix kako je Odjel za gospodarske, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara isposlovao odbijanje urbanističke suglasnosti za izgradnju dvije MHE Buna 1 i Buna 2, te službeno od Odjela za urbanizam zatražio brisanje ovoga lokaliteta iz Prostornog plana koji se planira usvojiti u četvrtom kvartalu ove godine.

Lobira se kod građana

- Odjel je na osnovu dokumentacije ustvrdio, kako su zemljišta planirana za izgradnju MHE na Buni 'objekt prirode tok rijeke Neretve, rezervat prirodnih predjela' te da imaju svojstvo zaštićenog objekta prirode, stavljenog pod zakonsku zaštitu. Ovaj dokument pokazuje crno na bijelo da Grad Mostar ne dopušta i neće dopustiti izgradnju MHE na Buni. Dopis je dostavljen tajništvu Gradonačelnika i da Služba mora postupiti po istome. Dojavljeno nam je kako ovih dana investitor i pojedini stranački poslušnici naveliko obilaze područje Bune lobirajući i tražeći javne rasprave. Ovime smo dobili odgovor zašto to rade. Pozdravljamo uvijek suradnju zakonodavne vlasti s lokalnim stanovništvom, no nakon ovoga će morati promijeniti tematiku sastanaka, jer ovime je izgradnja MHE na Buni završena tema, kazao je Bubalo.

Ekološka udruga 'Majski cvijet', godinama se bori protiv izgradnje mini-hidroelektrana na zaštićenom području prirode sa željom da se budućim generacijama ostave prirodna bogatstva onakva kakva.

- Mi od borbe za Kanale, naravno, ne odustajemo. Investitor - Hercegovina građevinsko zanatstvo i dalje ne odustaje od ideje da na zaštićenom području prirode izgradi dvije hidroelektrane, te je angažirao tvrtku Sendo da izradi novu studiju utjecaja na okoliš, s kojom lobiraju po mjesnim zajednicama da bi ostvarili svoj cilj. To je kompanija koja je radila studije utjecaja za investitore koji su po srednjoj Bosni gradili male hidroelektrane, i ovih dana razgovaraju s predstavnicima mjesnih zajednica i lobiraju. Prošli izvođač Habitat je odustao, tvrdi predsjednik Udruge Oliver Arapović.

Aktivisti se pribojavaju mita i lakovjernosti građana, ali ipak vjeruju da će uspjeti u svojoj misiji.

- Kada se lobira rukavice se skidaju. U igri je 15 milijuna maraka, a kada netko nastoji spriječiti toliki projekt, onda su na sve spremni. Meni su znali reći ugradi se, bit će ti dobro'. Poražavajuća stvar koju su mi rekli je: 'Zašto branite i zbog čega ne date graditi, kada iz države svakodnevno odlaze desetine ljudi', govori dalje.

Dobar signal

Ipak je sretan što su stvari makar pokrenute s mrtve točke.

- Borba nije gotova sve dok Bunski kanali ne budu imali trajnu zaštitu na način da Grad to područje u Prostornim planu i svojim odjelima upiše kao zaštićeno, kao što je na razini HNŽ-a i Federacije BiH. Podsjećam, rješenjem iz 1970. Bunski kanali - Tok Neretve kao prirodni rezervat proglašeni su zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika prirode FBiH, te je kroz dugogodišnju borbu u više navrata dokazano kako su u procesu izgradnje MHE na Bunskim kanalima načinjeni brojni propusti, naveo je.

Studije su pokazale da na području Bunskih kanala obitava više od 20 endemskih vrsta od kojih su neke kritično ugrožene i da je to prirodni fenomen koji se stvarao milijun godina, te da bi uništenje ovog ekosistema bilo trajno i nepovratno. H. Ž.