Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) uputila je krajem prosinca apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, doznaje portal Istraga.ba.

Prema tom izvoru, Krišto traži od Ustavnog suda BiH ukidanje apelacijske nadležnosti Suda BiH. Ako Ustavni sud BiH to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostupanjski sud te, do eventualnog osnivanja novog suda, nijedna donesena odluka na Sudu BiH ne bi bila pravomoćna.

Člankom 9. Zakona o Sudu BiH propisana apelacijska nadležnost.

“Sud je nadležan odlučivati po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Kazneni odjel ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravni odjel ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijeli odjeli Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, navodi se u članku 9. Zakona, čiju ustavnost osporava Krišto. U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu sukladne Ustavu BiH, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostupanjsko odlučivanje u svim predmetima. Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama jer predsjednik Suda BiH ima zakonsko pravo  suce raspoređivati u odjele u koje želi. “Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjel Suda BiH i time je djelomično ispunjeno načelo dvostupnosti, no nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud, već samo jedan od odjela istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljilo načelo dvostupnosti, Apelacijski odjel bi trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazlaže Krišto.

SNSD može blokirati uspostavu novog suda na državnoj razini

No, komentira portal Istraga.ba, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavu višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamenta BiH što će u naredne dvije godine biti nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnoj razini. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnoj razini koji bi mogao donositi pravomoćne presude u svim kaznenim i drugim predmetima. Prema informacijama portala Istraga, Krišto je svoj zahjev usuglašavala s Matom Tadićem, sucem Ustavnog suda BiH, koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH. Ono što Krišto i Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. rujn 2001. godine. Tada su, naime, zastupnici iz Narodne skupštine RS-a zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojeg je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je tada konstatirao da je Zakon o Sudu BiH sukladan Ustavu, čak i kada je u pitanju pravni lijek.