Dnevni.ba - PRELOADER

'Bosanski križ' kapitalno djelo u bibliografiji kulturne istorije Bosne i Hercegovine

03 Tra 2022


'Bosanski križ'  kapitalno djelo u bibliografiji kulturne istorije Bosne i Hercegovine

Predstavljanje knjige i izložba fotografija “Bosanski križ”, nadgrobna skluptura iz doba turske vlasti autora Ivana i Josipa Lovrenovića održat će se 5.aprila u Franjevačkom samostanu sv. Ante u Sarajevu.

Knjigu i izložbu predstavit će urednik knjige Enes Škrgo, fra Miro Jelečević, Dženat Dreković, Ivan Lovrenović i Josip Lovrenović.

Ovo je prva knjiga u izdanju nove izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika, objavljena u saradnji sa „Synopsisom“ (Sarajevo – Zagreb)

Knjiga “Bosanski križ“ nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti Kulturno-povijesna studija, tekstom Ivana Lovrenovića i fotografijom Josipa Lovrenovića (s 350 reproduciranih snimaka) tematizira bosanski križ - nadgrobnu skulpturu iz doba turske vlasti, jedinstven kulturni fenomen, koji je danas, kao i mnogi drugi kulturni spomenici u Bosni i Hercegovini, zaboravljen i zapušten.

Autori knjige su istraživali stare katoličke nadgrobne spomenike u arealu, čije geografske vrhove označavaju Varcar (Mrkonjić-Grad), Kotor Varoš, kraj oko Zenice, istočni obod Livanjskoga polja, te visoka ramska sela kod Prozora. U prvom dijelu knjige izlažu se opšta razmatranja o bosanskom križu: vrijeme nastanka, bilješke o kontekstu, postanak, tumačenja, natpisi, ikonografija, simbolika... Topografija – itinerar – kalendar drugi je dio knjige, fenomenološka analiza križeva koje su autori pronašli u mnogim grobljima travničkog kraja, u Sebešiću, Varcaru, Jajcu, Pougarju, Livnu, Rami i Zenici. Tekstualni dio knjige dat je i u prevodu na engleski jezik (Dragana Divković).

Ivan Lovrenović je govoreći za Fenu o ovom vrijednom izdanju kazao da je Stara Bosna ostavila jedan zadivljujući kulturni znak, unikatan u razmjerima balkanskim i evropskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen.

-Riječ je o uspravnim nadgrobnim pločama oblikovanim kao antropomorfni križevi. Njima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od kraja XV i početkom XVI stoljeća, nakon što je učvršćenjjem osmanske teokratske države i islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini nastalo društvo s tri oštro razdvojene religije/konfesije. Prethodna srednjovjekovna nadgrobna kultura stećaka, zajednička svim stanovnicima Bosne i Huma, tada zamire, a obilježavanje grobova se diferencira konfesionalno. Ovaj novi oblik kršćanske nadgrobne skulpture, koji tada nastaje, vremenom se duboko uvriježio kod katolika u užem geografskom arealu srednje Bosne. Ova kultna umjetnost održala se kroz nekoliko stoljeća sve do danas, te se kroz to vrijeme mijenjala i razvijala zanimljive mikroregionalne razlike, ne napuštajući početnu zamisao antropomorfnoga križa - kazao je Ivan Lovrenović.

Urednik knjige Enes Škrgo kazao je da je knjiga „Bosanski križ“ kapitalno djelo u bibliografiji kulturne istorije Bosne i Hercegovine.

-Po svojoj spisateljskoj i likovno-fotografskoj serioznosti i obimnosti (541 stranica), po autorskoj koncepciji i štamparskoj opremi, „Bosanski križ“ pridružuje se epohalno najznačajnijem izdavačkom projektu u BiH, Biblioteci „Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine“ izdavačke kuće „Svjetlost“ Sarajevo - kazao je Škrgo u izjavi za Fenu.