Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevnilist.ba

Usklađivanje viznog režima s državama članicama EU-a, sve su glasnije poruke prema BiH o jednom od najvažnijih uvjeta za članstvo BiH u ovoj  zajednici europskih država. 

Na ovo pitanje morati će odgovoriti prvenstveno bošnjački i srpski političari upravo zbog činjenice da vizni režim, točnije, uvođenje viza za državljane pojedinih zemalja, najviše odnosi na države s kojima bh bošnjački i bh srpski političari njeguju više nego dobre odnose. Za sada, oni se ovom uvjetu suprotstavljaju što dodatno koči približavanje BiH ka EU.  

BiH bi trebala uvesti vize za državljane Kine, Rusije, Turske, Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Omana i Saudijske Arabije. A, to će, prema svemu sudeći,  vrlo teško ići, te se nastavlja neozbiljna "igra" s EU, uz istodobno isticanje drugih, neispunjenih uvjeta.

No, ono što je posebno za istaknuti je kako je prošle godine Eeuropska komisija objavila paket mjera kojima se, kao jedna od mjera, predlaže mogućnost suspenzije vizne liberalizacije onim državama koje ne usklađuju viznu politiku s EU. Ovo bi za BiH i njene građane mogao biti još jedan, dodatan problem.

Vizni režim važno pitanje i zbog nelegalnih migracija

Između ostaloga, usklađivanje viznog režima zemalja kandidatkinja potrebno je i zbog suzbijanja nelegalne migracije. Na to je nedavno skrenuo pozornost i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je u intervjuu za France 24 i RFI kazao kako gotovo 40% migranata, koje Hrvatska zaustavlja na svojim granicama, prvo dolazi zrakoplovom u BiH i Srbiju. Plenković je pozvao te države na usklađivanje viznog režima s EU, ističući da trenutna praksa omogućuje dolazak migranata bez viza, što se potom prelijeva na granice Hrvatske i EU. 

Također, komentirajući vanjsku politiku susjedne Srbije, hrvatski premijer je kazao kako će ta država „morati uskladiti svoju politiku sa standardima EU-a želi li postati članica, unatoč povijesnim vezama s Rusijom“. 

„Beograd balansira odnose s Bruxellesom, Berlinom, Parizom, Moskvom i Pekingom“, ustvrdio je Plenković.
Ovog pitanja se dotaknuo i direktor Direktorata za proširenje u Europskoj komisiji Gert Jan Kopman prije nekoliko dana, govoreći pred Europskom Komisijom i osvrćući se na BiH koja je dostavila nepotpunu i neusklađenu reformsku agendu te zbog toga, jedina od svih država zapadnog Balkana ostala bez prve tranše od 70 milijuna eura pomoći EU-a iz Plana rasta najmjenjene za tu regiju.

Kopman je pri tom, kao neispunjene uvjete spomenuo pitanje imenovanja sudaca u Ustavnom sudu BIH, ukidanja etničkog glasanja u državnim organima BiH kao i neusklađivanje viznog režima s BiH s viznim režimom EU-a.

Od „ne očekujte uvođenje viza Rusiji i Kini“ do „Nećemo poslušati prijatelje iz EU“

Zasigurno je kako je ovo pitanje „vruć krumpir“ za bh političare. No, dok su srpski političari predvođeni predsjednikom RS-a i ujedno vladajućim SNSD-om Miloradom Dodikom, već u nekoliko navrata istaknuli kako taj entitet neće dopustiti uvođenje viza ruskim i kineskim državljanima, kao niti uvođenje sankcija Rusiji, bošnjački političari o ovom pitanju, manje-više, „stidljivo“ šute ili ne žele govoriti o ovom pitanju.

"Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj", rekao je svojedobno ministar sigurnosti Nenad Nešić.

Slično je već prije odgovorio i ministar vanjskih poslova i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, navodeći podatak kako se zbog vizne liberalizacije za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije u BiH te da je to značajno pozitivno utjecalo na bh ekonomiju te da „neće poslušati prijatelje iz EU-a“.

"Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da ministri iz RS dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima", rekao je Konaković i time „vrlo plastično“ objasnio kako stoje stvari i kod Bošnjaka i kod Srba u BiH. No, što se tiče EU – i tu su stvari vrlo jasne: bez usklađivanja viznog režima s EU - nema ni BiH u EU.