Zapadni Balkan će izgubiti 11,6 posto sati rada zbog pandemije virusa korona, što je jednako gubitku više od 800.000 radnih mjesta i moglo bi gotovo u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je region bilježio od 2012. godine, upozorila je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Bregu je istakla da je direktan uticaj pandemije na ekonomije zapadnog Balkana bio značajan, ali to nije kraj i predstoji dug put, a ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći, saopšteno je iz RCC-a.

"Izolacija je donijela neizbježan skok nezaposlenosti u cijelom regionu. Iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija zapadnog Balkana prikupljeni u maju 2020. godine, pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih", navela je Bregu u svom članku.

Prema njenim riječima, pandemija nosi rizik od širenja podjela na već podvojenim tržištima rada - oni koji mogu raditi od kuće uz pomoć aplikacija manje su ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz.

Ona napominje da su neprijavljeni radnici nesrazmjerno pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomijama zapadnog Balkana jer uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i imaju malo ili nimalo ušteđevine koja bi im pomogla tokom krize.

Bregu je istakla da oni često nisu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja virusa korona, koje sprovode vlasti.

"Sa druge strane, u pogledu perspektive zaposlenja najteže su pogođene žene, koje su i u najvećoj mjeri izložene ovoj krizi, a 69 odsto žena na zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov posao ili posao člana njihove porodice", rekla je Bregu i dodala da su slični i podaci za mlade jer je nezaposlenost navjeća briga za 51 odsto njih, dok 59 odsto nije zadovoljno mogućnostima zaposlenja.

Ona je navela da Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je u svijetu više od jednog, od šest mladih ljudi, prestalo da radi tokom krize izazvane virusom korona.

Bregu je naglasila da su vlasti na zapadnom Balkanu, generalno, sprovele brze i hrabre mjere, kako u domenu javnog zdravlja, uvodeći mjere kojim se ograničava širenje virusa, tako i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta.

Ona je istakla da će region morati početi da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti.

"Da li kovid-19 treba podstaći viralno usporavanje? Šta nam drugo preostaje osim da, uprkos svemu, budemo spremni boriti se za oporavak?", poručila je Bregu.