Piše: V.S.Herceg

Misija OSCE u BiH je predstavila izvješće britanske sutkinje Joanne Korner, inače i članice Reda Sv. Michaela i Georgea i savjetnica kraljice Elizabete II, o napretku unaprjeđenja procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnoj razini u BiH.

Ova sutkinja i 2016. godine radila je slično izvješće u kojem je identificirala izazove u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH te iznijela niz preporuka upućenih, između ostaloga, Tužiteljstvu i Sudu BiH. Četiri godine kasnije, kako se dade iščitati iz izvješća sutkinje Korner, stanje je skoro isto.

Do 2023. neće se završiti predmeti ratnih zločina

U izvješću na 79 stranica, između ostaloga, zaključuje se da i, unatoč činjenici što su neke preporuke iz prethodnog Izvješća iz 2016. provedene, mnoge ostale su ostane neprovedene.

Najhitnija pitanja koja se, prema njenom mišljenju, trebaju riješiti su: neučinkovite upravljačke prakse u Tužiteljstvu BiH i propust da se u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH dade prioritet najsloženijim predmetima, što dovodi do toga da oni najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom.

"Organizacijska struktura Posebnog odjela za ratne zločine ne pogoduje učinkovitom i preciznom provođenju istraga i kvalificiranju kaznenih djela, što rezultira nekvalitetnim optužnicama. Sudski postupci traju dugo, čime se odlaže postizanje pravde i što predstavlja problem za sve stranke u postupku. Revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, u kojoj su dane detaljne smjernice za procesuiranje predmeta, još uvijek nije usvojena. Ova pitanja, uzeta pojedinačno i u cjelini, ozbiljno smanjuju izglede da će se rok za rješavanje predmeta ratnih zločina do 2023. godine ispoštovati.", zaključuje se u izvješću sutkinje Korner.

Kada su u pitanju rješavanje najhitnijih izazova, u izvješću se preporučuje da se odmah uvedu promjene u upravljanju u Tužiteljstvu BiH, kako bi se omogućilo učinkovitije rješavanje predmeta te uvođenje smjernica i kontrole kako bi se osiguralo da najsloženiji predmeti imaju prioritet. U Izvješću se preporučuje: da se istražni timovi u Tužiteljstvu BiH adekvatno restrukturiraju kako bi se osiguralo jasnije razumijevanje složenih događaja u istragama i najučinkovitije korištenje ljudskih i materijalnih resursa; unaprjeđenje procesa provođenja istraga i pisanja optužnice; unaprjeđenje upravljanja glavnim pretresa kako bi se skratilo njegovo trajanje i usvajanje revidirane Državne strategije.

Kako se ponovno ističe u Izvješću, ukoliko se mjere za rješavanje ovih i drugih pitanja brzo ne poduzmu, procesuiranje svih predmeta neće biti završeno do 2023. godine.

"S obzirom na godine života osumnjičenih i svjedoka, kao i sve teže pronalaženje dokaza, uskoro neće biti nikako moguće voditi postupke u predmetima ratnih zločina. Odgovorni organi na državnoj razini u BiH se pozivaju da najozbiljnije razmotre preporuke iznesene u ovom izvješću i poduzmu potrebne mjere kako bi osigurali da pravda bude zadovoljena", zaključuje se u izvješću britanske sutkinje.

Ali ipak postoji napredak

Iako se ističe da većina oblasti izaziva zabrinutost, napredak ipak postoji. "Najuočljiviji napredak se primjećuje u drukčijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH", navedeno je. To se, prema autoričinom mišljenju, može pripisati odlasku prethodnog glavnog tužitelja (Goran Salihović), gdje su neki od kontiuniranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužiteljstvom BiH, po njenom zaključku, "izravna posljedica autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja".

"Dojam stečen kroz razgovore sa osobljem je da postoji primjetna želja da Tužiteljstvo uspješno funkcionira i da se ostvare ciljevi zacrtani u Državnoj strategiji. Izuzev toga, pozitivno je što u Posebnom odjelu za ratne zločine radi veći broj tužitelja koji pristupaju teškom zadatku sa odlučnošću i entuzijazmom", navodi se u izvješću sutkinje Korner.

Kritike glavnoj tužiteljici: Bavi se najsitnijim detaljima - treba joj pomoć međunarodnog tužitelja

Međutim, postoje i ozbiljne kritike na rad glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, Gordane Tadić, a ističe se da nepromijenjeno rukovodeće strukture ne doprinose maksimalnoj učinkovitosti u radu Tužiteljstva, kao i da glavna tužiteljica još nije imenovala rukovoditelja Posebnog odjela za ratne zločine unatoč činjenici da na to ima pravo u skladu sa Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Tužiteljstva i da je VSTV imenovalo tri od četiri zamjenika glavnog tužitelja.

"Iz razgovora sa glavnom tužiteljicom, rukovoditeljima odjela i tužiteljima, očito je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, primjerice, vrši raspodjelu predmeta tužiteljima i inicijalni pregled svih optužnica", piše u izvješću. Pojašnjava se kako su dužnosti glavnog tužitelja, između ostalog, i donošenje politike koja će usmjeriti djelovanje tužiteljstva u cjelini kao i donošenje pisanih uputstava za provođenje te politike, osiguranje da odluke tužiteljstva budu dostavljene onima na koje se odnose, da surađuje sa drugim institucijama, drugim tužiteljstvima, sudovima i medijima.

"Konkretno, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH odgovorna je za upravljanje cijelim Tužiteljstvom i od nje se ne treba i ne može očekivati rad na pitanjima koja mogu rješavati njeni podređeni jer taj propust dovodi do kašnjenja u donošenju odluka... S obzirom na složene i različite dužnosti koje obavlja glavna tužiteljica i v.d. rukovoditelja Posebnog odjela, snažno se preporučuje da se rukovodstvu Tužiteljstva pruži dodatna pomoć angažiranjem na određeno vrijeme iskusnog međunarodnog tužitelja kao savjetnika. Istina da ova preporuka može prouzročiti političke i praktične poteškoće, međutim, "teška vremena zahtijevaju teške odluke"", stoji u preporuci.

Kritizira se i činjenica da se nije provela preporuka o ponovnom uvođenju regionalnih timova, te da je glavna tužiteljica o ovome donijela učinila tek početkom siječnja ove godine donijela odluku, ali i da se "ništa nije promijenilo po pitanju radnog vremena koje i dalje završava u 16 sati jer bi, kako smatra sutkinja Korner, oni koji prihvate dužnost u Posebnom odjelu, u ovoj fazi trebali biti spremni raditi i izvan službenog vremena" itd."

Manjkava kvaliteta optužnice, nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji djela

Što se tiče kvaliteta optužnica, u izvješću se, između ostaloga, navodi da su i sudci i branitelji istaknuli da su opisi u optužnicama, kako pravni, tako i činjenični, prečesto manjkavi. Primjerice, pogrešna pravna kvalifikacija kaznenog djela koje se optuženom stavlja na teret - napr. optužba za "ratne zločine" za djela koja sadrže zakonska obilježja "zločina protiv čovječnosti"; nepreciznost u opisu zločina; optužbe za udruženi zločinački pothvat (UZP) i zapovjednu odgovornost kao alternativne oblike učešća u izvršenju djela; optuženome se stavlja na teret i zapovjedna odgovornost i izravno izvršenje u odnosu na isti događaj. Zaključuje se da u "ovo sve osnovne pravne pogreške koje su rezultat nedovoljnog razumijevanja propisa koji se odnose na ta djela i pisanje optužnice".

U poglavlju o "Nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela", navodi se da je to i dalje značajan problem, ali se i navodi da "za razliku od svog prethodnika, glavna tužiteljica kao i njezino vodeće osoblje , shvaćaju važnost dosljednog pristupa u odnosu na pravnu kvalifikaciju kaznenog djela".

Pa se tako navodi primjer da jedno sudsko vijeće utvrdi da događaju u jednoj općini predstavljaju zločin protiv čovječnosti, a sličan događaju u drugoj općini karakterizira se (samo) kao ratni zločin.

Nedosljedna primjena zakona: Za neke KZ BiH, za neke KZ SFRJ

Kao dodatni element usložavanja Korner navodi i zakone koji se primjenjuju u predmetima ratnih zločina, KZ BiH iz 2003. i KZ SFRJ iz 1976. godine.

"Kao posljedica presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Maktouf i Damjanović', KZ BiH iz 2003. primjenjuje se u predmetima koji uključuju navode zločina protiv čovječnosti i udruženog zločinačkog pothvata, a KZ SFRJ iz 1976. se primjenjuje u drugim predmetima. Posljedica toga je razlika u visini propisanih kazni. Ako, kako se očekuje, revidirana Državna strategija rezultira u većem broju predmeta ustupljenih u fazi istrage, vjerojatno je da će te razlike uzeti još više maha. Panel za ujednačavanje sudske prakse treba podrobnije analizirati postojeći problem nedosljednosti i krenuti ka dosljednijoj primjeni zakona", zaključuje se, između ostaloga, u izvješću sutkinje Korner.