Zaključeno je da kontinuirani rast broja žalbi ukazuje na pogoršanje stanja ljudskih prava u BiH, ali i na sve veću spremnost građana da traže zaštitu

Institucija BiH ombudsmana za ljudska prava predstavila je u Sarajevu Godišnje izvješće o rezultatima aktivnosti za 2025. godinu, u kojem se ukazuje na značajan rast broja pritužbi građana te se  upozorava na porast diskriminacije i niz sustavnih slabosti u funkcioniranju institucija. Prema podacima iz Izvješća, lani je zabilježen rast slučajeva obraćanja građana ovoj instituciji od oko 33 do 35 posto, a institucija je zaprimila 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja.

Dominiraju predmeti iz oblasti građanskih i političkih prava

Predstavljajući nalaze Izvješća na tiskovnoj konferenciji, ombudsmanka BiH za ljudska prava Nives Jukić precizirala je da struktura žalbi i dalje pokazuje dominaciju predmeta iz oblasti građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija te prava ranjivih kategorija. Institucija BiH ombudsmana je u izvještajnom razdoblju nadležnim tijelima uputila više od 600 preporuka, no zabrinjava nizak stupanj njihove realizacije. 

Ombudsman BiH za ljudska prava Nevenko Vranješ je, naime, naveo da je izvršenje preporuka i nadalje ispod 50%, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70, te europskog prosjeka od 80 posto. 

- To ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana kao i na potrebu za većom odgovornošću, istaknuo je Vranješ. Izvješće bilježi i značajan rast pojedinih vrsta predmeta. Broj žalbi na diskriminaciju povećan je za 60%, pri čemu dominiraju slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, spola i vjerskih uvjerenja. Istodobno je zabilježen i porast broja predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46%, kao i povećanja broja predmeta od 30% u pogledu slobode pristupa informacijama. U segmentu prava djece, bilježi se rast broja predmeta od 35%, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda, u kojima djeca često postaju žrtve, precizirano je. Kako je, nadalje, rečeno. osobito zabrinjava i rast broja pritužbi na rad policijskih tijela, gdje je zabilježeno povećanje tog broja od 47%, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora institucija. Vranješ je upozorio i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, a lani su zabilježeni i slučajevi napada na povratnike i njihovu imovinu.

Građanin sve više izvan fokusa djelovanja institucija 

Govoreći o sustavnim problemima, ombudsmanka BiH za ljudska prava Jasminka Džumhur upozorila je da se, iako bi upravo on trebao biti u središtu djelovanja institucija, građanin sve više gubi iz njihova fokusa. 

- Sve se manje posvećujemo pojedincu i njegovim potrebama, a sve više općim temama, dok istodobno raste broj slučajeva kršenja ljudskih prava, navela je Džumhur koja je ukazala i na nedostatak koordinacije između različitih razina vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja. Kao jedan od problema, navedena je i slaba suradnja pojedinih institucija s ombudsmanima, uključujući izostanak odgovora na preporuke i dopise, što dodatno otežava zaštitu prava građana. 

U Izvješću se navodi i da je tijekom 2025. godine, uz podršku Vijeća Europe, uspostavljen preventivni mehanizam za zaštitu prava osoba lišenih slobode, kao poseban odjel unutar institucije. Istodobno je ukazano i na niz specifičnih problema, uključujući nedostatak smještajnih kapaciteta u cijeloj BiH za djecu s poremećajima u ponašanju, te potrebu jačanja zaštite od nasilja u obitelji, a koje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava koje zahtijeva koordiniranu reakciju svih nadležnih. Zaključeno je da kontinuirani rast broja žalbi ukazuje na pogoršanje stanja ljudskih prava u BiH, ali i na sve veću spremnost građana da traže zaštitu, dok ključni izazov ostaje osigurati efikasno postupanje institucija i dosljednu provedbu preporuka ombudsmana.