Nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko upozorio u četvrtak Vijeće sigurnosti UN-a da su stabilnost i funkcionalnost BiH ugroženi separatističkom politikom bh. Srba, ali i opstrukcijama i blokadama zbog prijepora oko izmjena Izbornog zakona BiH, u zemlji su uslijedile broje ali i očekivane reakcije.

HNS BiH: Izvješće visokog predstavnika zanemarilo brojne činjenice te konstitutivne narode

Tako je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH odbacio, kako ih se karakterizira, neistinite navode sadržane u 58. Izvješću visokog predstavnika Inzka UN-u o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma istodobno ukazujući na propuste u iznošenju činjenica o politikama koje, javnim i agresivnim djelovanjem, rade na urušavanju temeljnih odrednica zemlje i gaženju prava konstitutivnih naroda. “Iako izostavljeno u Izvješću, Daytonski sporazum narušava se brojnim izazovima, uključujući karakteriziranjem hrvatskoga naroda manjinom, pozivima bošnjačkih stranaka za nametanje ”komšića” na nižim razinama vlasti, najavama bošnjačkih stranaka o kršenju Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022., nelegalnim i nelegitimnim sazivom SIP-a BiH, ignoriranjem nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, prešućivanjem politike SDA koja relativizira i priječi provedbu sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te politikama mržnje prema Hrvatima i opstruiranjem ustavom zajamčenih prava konstitutivnih naroda“, pobrojao je HNS BiH podsjetivši da se visokom predstavniku člankom II Aneksa 10 Daytonskog sporazuma u zadaću stavlja praćenje proveebe tog mirovnog sporazuma te da bi on, sukladno tome, trebao djelovati nepristrano te uvažavati demokratski izražena stajališta jednakopravnih konstitutivnih naroda BiH. Predstavnici hrvatskog naroda upozoravaju na sve intenzivnije pozive za ugrožavanje ustavnog poretka BiH i podrivanje stabilnosti na inicijativu političkog Sarajeva a zabrinuti su i sve češćim pozivima za degradiranje Ustava BiH i kršenje neovisne političke volje i prava konstitutivnih naroda.

SDA: Pozdravljamo stavove zapadnih zemalja u Vijeću sigurnosti

SDA, pak, pozdravlja stavove koje su na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj stanju u BiH iznijeli predstavnici SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. “Suzbijanje secesionističke retorike, sankcioniranje kršenja Daytonskog sporazuma, borba protiv negiranja genocida  i veličanja ratnih zločinaca, poštivanje strukture Ustavnog suda i pozicije OHR-a utvrđene u Daytonu, borba protiv segregacije, osuda blokiranja institucija stavovi su koje bi trebali podržati svi u BiH“, navode iz SDA uz tvrdnju da je ta stranka, zajedno sa svojim probosanskim partnerima, jedini politički blok u institucijama vlasti koja bezrezervno podupire navedene pozicije koji se temelje na Ustavu, zakonu i općim civilizacijskim normama. S druge strane, kao neutemeljeni i štetni ocijenjeni su stavovi Rusije, čiji je predstavnik tijekom diskusije pokušavao relativizirati odgovornost političkih opcija koje veličaju ratne zločince, negiraju istinu o zločinima te neprestano prijete podjelom zemlje i kršenjem Daytonskog sporazuma. U SDA drže da visoki predstavnik u BiH i njegov Ured te Upravni odbor PIC-a nakon deklarativnih pozicija, moraju zauzeti odlučniju praktičnu poziciju i konkretno djelovati temeljem obveza preciziranih Daytonskim sporazumom.

Košarac: Inzko marioneta u rukama političkog Sarajeva

Staša Košarac, član Predsjedništva SNSD-a, stava je da izvještaj Inzka Vijeću sigurnosti UN-a ne zavređuje poseban komentar jer ne oslikava realno prikazano stanje u zemlji već da jednostrano, pristrano i proizvoljno tumačenje osobe koja se grčevito bori za ostanak na funkciji visokog predstavnika i pripadajuće novčane privilegije. “Godinama unatrag Inzkova izvješća vrve od netočnih informacija, insinuacija i zluradnih tvrdnji, tako da i ovo posljednje nije iznimka niti nešto neočekivano i iznenađujuće. Јedino što me, zapravo, zapanjuje jest taj manipulativni način na koji on traži alibi za svoju enormno plaćenu poziciju i opstanak OHR-a“, komentirao je Košarac dodavši da je kritiziranje političkih predstavnika Srba a, u posljednje vrijeme, i Hrvata, postalo ustaljeni put sačinjavanja izvješća visokog predstavnika.

Košarac kaže i da su i Inzkovi stavovi o eurointegracijama BiH neki u nizu njegovih kontradiktornosti. “On, navodno, podupire europske integracije BiH, a onda u izvješću piše o nužnosti prisustva OHR-a i stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. S druge strane, činjenica je da se među 14 prioritetnih točaka u Mišljenju Europske komisije traži da se riješi pitanje stranih sudaca i OHR-a“, ukazao je Košarac.

Ruski veleposlanik pri UN-u predložio razgovor o zatvaranju OHR-a

Podsjetimo, stalni veleposlanik Ruske Federacije pri UN-u Vasily Nebenzya poručio je tijekom debate partnerima da je sazrelo vrijeme za reviziju uvjeta i kriterija za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH te je predložio da se o tome razmijene mišljenja na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) 1. i 2. prosinca. Nebenzya je tijekom video-sjednice Vijeća sigurnosti UN posvećene situaciji u BiH naveo da visoki predstavnik u BiH svu odgovornost za neuspjeh procesa međuetničkog pomirenja u BiH nastoji prebaciti isključivo na Srbe i Hrvate te je iskazao žaljenje što je Inzko u najnovijem izvješću još jednom iznio subjektivnu i od realnosti jako daleku sliku stanja u BiH. “Srbe i Hrvate u BiH se bez osnova naziva "rušiteljima" Daytona. Visoki predstavnik želi zaplašiti međunarodnu zajednicu mogućim raspadom BiH, pri tome potpuno ignorirajući realnu situaciju u zemlji“, ocijenio je Nebenzya dodavši da njegova zemlja podupire osnovna načela suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH, ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ovlastima. Stoga je pozvao partnere u Vijeću sigurnosti UN-a da se u godini kada se obilježava 25 godina od postizanja mirovnog sporazuma u BiH nedvosmisleno izjasne u korist tih postulata upozorivši da je težnja da se uruši sustav utemeljen na tom dokumentu opterećena ozbiljnim posljedicama po cijelu Europu. Kako e zaključio, situacija u BiH sasvim je stabilna i ne predstavlja prijetnju za međunarodnu i regionalnu sigurnost.

Inzko: Dodiku zabraniti ulazak u zemlje EU i UN-a ako ne promijeni naziv škole po Karadžiću

Visoki predstavnik u BiH Inzko je izjavio da bi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik do svibanjskog zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a trebao biti suočen sa zabranom putovanja u sve zemlje EU-a te sve zemlje UN-a ako, u međuvremenu, ne preimenuje naziv Studentskog doma na Palama, koji nosi ime ratnog zločinca Radovana Karadžića. Podsjetivši da je u Vijeću sigurnosti UN-a već izvještavao o veličanju ratnih zločinaca, Inzko je dodao da je 11. srpnja ove godine u Srebrenici pozvao Dodika da ukloni ploču s posvetom Karadžiću ili preimenuje naziv studentskog doma. Ovoj je inicijativi potporu iskazala Demokratska fronta.

S glavnim tajnikom UN-a Guterresom o izborima

Nakon svog polugodišnjeg obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Inzko je, putem video veze, o političkoj situaciji u BiH, s naglaskom na predstojeće lokalne izbore, razgovarao i s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom. Naglasio je da je 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma krajnje vrijeme početi zatvarati otvorene rane koje je prouzročio rat u BiH. “Pozitivna i ka budućnosti usmjerena retorika i koraci moraju zamijeniti planove podjele budući da su pomirenje i međusobno uvažavanje jedini način za izgradnju boljeg života za sve građane ove zemlje”, kazao je te, s tim ciljem, istaknuo usvajanje Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH. Ponovio je i da je pandemija korona virusa ukazala na dugotrajni problem u BiH, gdje neki političari i dalje nastoje provoditi političke planove o podjeli na račun ujedinjenih napora da se zaustavi širenje virusa i spriječe štetne posljedice po ekonomiju, kao i da je pokazala da je BiH ovisna o međunarodnoj pomoći, što oslikava propust političkih elita da se fokusiraju na stvarne probleme bitne za građane BiH. Kao pozitivan razvoj situacije proteklih mjeseci, naveo je značajan domaći sporazum, postignut uz pomoć međunarodnih partnera, u svezi izmjene Izbornog zakona BiH i omogućavanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru, prvi put nakon 2008. godine.