Dok se u Srbiji mjesecima izlazi na ulice, u Bruxellesu i Strasbourgu nižu se debate. Sada je o Vučićevoj vlasti i protestima u Srbiji raspravljao i Europski parlament u Strassbourgu.

Kako se politička kriza u Srbiji protegnula na jedanaesti mjesec, potraga za rješenjem sve češće završava u Europskoj uniji, uz očekivanja da se europske fraze o „praćenju situacije“ pretvore u konkretne poteze i pritisak na vlast u Beogradu.

Najglasnije kritike za sada stižu iz Europskog parlamenta. Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu je u utorak (9.9.) održana rasprava pod nazivom „Val nasilja i kontinuirana upotreba sile protiv demonstranata u Srbiji“. Većina zastupnika osudila je vlast u Beogradu, optužujući je za autoritarizam i nasilje nad demonstrantima. Oni su tražili konkretniju reakciju Europske komisije.

„Bruxelles ne smije Vučiću nuditi mrkve, da bi on isporučivao batine svojim građanima“, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.

Kritike su stigle i od većine govornika iz Europske narodne stranke (EPP), čija je Srpska napredna stranka pridružena članica. Njihov šef Manfred Weber je čak uoči sjednice poručio da će se narednih dana raspravljati o daljnjem članstvu SNS-a u toj grupaciji.

Zastupnik EPP-a Davor Ivo Štir je, međutim, osim kritika upućenih vlastima u Srbiji, uputio kritike i „nacionalizmu“ među demonstrantima. „Problemi u Srbiji su mnogo dublji, oni su strukturni i oni također obuhvaćaju dio oporbe i studentskog pokreta. To je postalo očito u lipnju na velikom skupu u Beogradu. Radio Slobodna Europa je okarakterizirao taj skup naslovom Nacionalizam nadjačao borbu protiv korupcije“, rekao je Štir.

„Zeleni ološ“
Europski zastupnici bili su jedinstveni i u osudi riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je delegaciju europskih Zelenih više puta nazvao „ološem“ i zaprijetio da će ih kazneno goniti.

Naime, kopredsjednica Europskih zelenih Vula Tsetsi i zastupnik Europskog parlamenta Rasmus Nordqvist posjetili su Srbiju prošlog tjedna i prisustvovali prosvjedu u Novom Sadu koji se završio silovitom policijskom intervencijom, nakon čega se oglasio i predsjednik Vučić.

„Neki ološ se tamo okupio, ološ koji ne može vladati ni u svojim zemljama“, rekao je Vučić i dodao: „Oni koji su došli rušiti Srbiju izvana, iz inozemstva, moraju znati da ćemo se mi boriti jače nego što su mislili.“ Tsetsi je odgovorila da je Vučić prešao svaku granicu demokratskog diskursa.

„Ono čemu smo svjedočili je autoritarizam s kojim se građani Srbije svakodnevno suočavaju. Naša je solidarnost s njima. Njihova hrabrost u obrani demokracije zaslužuje podršku, a ne neprijateljstvo. Europska unija ne može šutjeti“, rekla je Tsetsi.

Oni su zatražili od Europske komisije i predsjednice Ursule von der Leyen da konačno zauzme jasan stav i da Vučiću stave do znanja da nije nedodirljiv.

Von der Leyen bez reakcije
Na te pozive predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen za sada ne reagira. Ona se u svom govoru o stanju Unije nije osvrnula na stanje u Srbiji. Za urednika portala European Western Balkans Aleksandra Ivkovića to je bilo očekivano. Nade da će se tako nešto dogoditi, kaže, bile su nerealne.

Umjesto predsjednice Komisije, oglasila se povjerenica za proširenje Marta Kos. „U Beogradu imamo problem“, upozorila je ona u ponedjeljak nakon sastanka s šeficom diplomacije Austrije Beate Mainl-Reisinger u Beču. „Kad se članovi Europskog parlamenta nazivaju ološem, to otkriva upitno razumijevanje demokracije. Izjave predsjednika Vučića i predsjednice Skupštine Brnabić protiv EU također neće popraviti reputaciju Srbije u Europi“, dodala je Kos.

Dan kasnije, međutim, njen ton pred Europskim parlamentom bio je primjetno blaži. Ona je u svom obraćanju podsjetila na obveze Srbije u procesu eurointegracija i probleme u vezi sa slobodom medija i vladavinom prava na koje europski dužnosnici već godinama ukazuju.

„Očekujemo da policijsko djelovanje bude proporcionalno i da se poštuju osnovna prava. Osuđujemo sva djela mržnje, vandalizma i nasilja i nastavljamo pozivati sve strane da deeskaliraju napetosti“, rekla je Kos. „Nastavit ćemo surađivati s vlastima, političkim akterima i civilnim društvom, potičući ih da pronađu izlaz iz trenutne političke pat-pozicije i uspostave istinski inkluzivan proces u korist cijelog društva“, zaključila je Kos.

EPP je na potezu
Možda je Komisija ostala pri blagim formulacijama, ali signal promjene stigao je iz Europske narodne stranke, naglašava Aleksandar Ivković. Kritike njihovih zastupnika i najava da će se preispitati članstvo SNS-a rezultat su kulminacije problema u odnosima dviju stranaka.

Ti problemi, dodaje Ivković, ogledaju se u Vučićevim posjetima Moskvi i Pekingu, nasilnom gušenju prosvjeda i stagnaciji eurointegracija na koje europski dužnosnici godinama upozoravaju.

„To ne znači da će ih oni baš isključiti iz stranke, ali činjenica da su im poslali to upozorenje je već dosta snažna poruka i to nikako ne odgovara SNS-u, zato što im je zaštita Europske narodne stranke – i od kritika Europske unije i kao neka vrsta vanjske legitimacije – bila vrlo važna proteklih godina“, objašnjava Ivković.

Hoće li se EK odazvati pozivu na sankcije
Dok europski lideri još uvijek oklijevaju, srpski oporbeni političari pred europskim institucijama iznijeli su jasnu listu zahtjeva.

„Tražimo jasnu osudu policijske brutalnosti, da se izvrši pritisak na režim u Srbiji, želimo sankcije, zabranu putovanja, zamrzavanje imovine ključnih aktera režima – Brnabić, Vučića, Macuta, Dačića, od policajaca do službenika koji su provodili torturu, istražiti da li se novac europskih poreznih obveznika koristi za korupciju režima, pritisak na režim da prihvate izbore kao rješenje za krizu“, istaknula je kopredsjednica Zeleno-lijevog fronta Biljana Đorđević govoreći pred europskim zastupnicima.

Ali koliko su takva očekivanja realna? Analitičar Aleksandar Ivković smatra da nisu: jedina realna mjera bi, prema njemu, moglo biti eventualno obustavljanje ili odgađanje isplata sredstava iz tzv. Plana rasta.

Personalne sankcije pripadnicima režima, kaže, nisu za očekivati, jer bi dovele do frontalnog sukoba između EU i vlasti u Beogradu. „Europska unija želi to izbjeći, barem dok ne bude sigurna da je ova vlast na odlasku i dok se ne pokaže da postoji snažna proeuropska alternativa koja bi preuzela vlast od Srpske napredne stranke“, smatra Ivković.

Do tog trenutka, dodaje on, SNS će ostati partner koji je, unatoč svim problemima, potreban Europskoj uniji kako bi se održala stabilnost u regiji i kako se Srbija ne bi u potpunosti okrenula Rusiji i Kini.