Samo dva tjedna prije isteka ultimatuma Donalda Trumpa za sklapanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU, europski čelnici odlučili su mu uzvratiti na način koji i sam najviše razumije – prijetnjom novim savezom koji bi isključio Ameriku.

Kasnou večer, nakon večere u Bruxellesu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je ambicioznu ideju: EU bi se mogla povezati s članicama indo-pacifičkog bloka CPTPP, koji sad uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo, kako bi formirala novu globalnu trgovinsku platformu utemeljenu na pravilima.
Sjedinjene Države u taj bi savez, naglasila je, ne bi bile pozvane automatski. Time bi, prema njezinim riječima, svijet vidio da je slobodna trgovina moguća i bez SAD-a, a Europska unija i CPTPP zajedno predstavljaju moćan blok.

EU više neće igrati prema pravilima koje nameće Washington

Time se jasno daje do znanja da EU više ne namjerava igrati prema pravilima koje nameće Washington.
Iako je ideja suradnje s Indo-Pacifikom kružila Bruxellesom mjesecima, sada je postalo jasno da je riječ o izravnom odgovoru na Trumpovu strategiju trgovinskog pritiska, piše Politico.
Poljski premijer Donald Tusk, trenutačno na čelu Vijeća EU-a, rekao je da Unija mora biti vrlo inovativna i, kako je dodao, ponekad možda nepredvidljiva - "kao naši prijatelji s druge strane Atlantika". Tusk, veteran europske politike, jasno je dao do znanja da je riječ o usklađivanju taktike s Trumpovim vlastitim metodama.
Von der Leyenin prijedlog naišao je na podršku i najmoćnijih članica. Njemački kancelar Friedrich Merz ustvrdio je kako, ako je WTO disfunkcionalan kao što jest već godinama, tada oni koji još vjeruju u slobodnu trgovinu moraju smisliti nešto drugo.
 
Iako je inicijativa naišla na odobravanje, mnogi su svjesni da može poslužiti i kao privremeni paravan za ono što se čini neizbježnim: nepovoljan sporazum s Amerikom.
Ton se mijenja
Tijekom večere, čelnici su analizirali nove prijedloge iz Washingtona te među sobom vagali koliko loš dogovor su spremni prihvatiti kako bi izbjegli udar kaznenih carina.
Europska komisija sad ima zadatak do 9. srpnja dogovoriti makar okvirni sporazum kako bi izbjegla povećanje carina koje bi mogle doseći i do 50 posto na europsku robu.
 
Prije samo mjesec dana u Bruxellesu su prevladavali optimizam i čvrst stav prema Trumpu. Danas se ton mijenja – francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako bi najbolje bilo da carine budu 0 posto, ali ako budu 10, bit će 10 posto.
Litavski predsjednik Gitanas Nausėda smatra da bi najbolji mogući ishod bio "da nas tretiraju kao Ujedinjeno Kraljevstvo", iako priznaje da SAD na London gleda kao na drugačijeg partnera.
Diplomati upozoravaju da bi odgađanje dogovora i produženje trgovinskog rata moglo dovesti do preispitivanja američke predanosti europskoj obrani – pitanje zašto bi Amerika štitila one koji joj prkose u trgovini već je na stolu.
Europa želi pokazati da može bez američke dominacije
 
Upravo zato je Merz najsnažnije zagovarao brz dogovor, čak i ako je riječ samo o prijedlogu.
Istaknuo je kako sektori od kemijske industrije do automobilske i industrije čelika već osjećaju posljedice, a europske kompanije gube tržišta.
Von der Leyen tako pokušava spojiti simboličku snagu novog saveza s realpolitikom pregovora s predsjednikom koji otvoreno koristi trgovinu kao sredstvo političkog pritiska.
Europa poručuje da više ne pristaje na jednostrano nametnuta pravila i želi pokazati da može oblikovati globalni poredak bez američke dominacije. Pitanje je samo – ima li za to snage i vremena, prenosi N1.