Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Štrajk sindikata obrazovanja u četvrtom je tjednu i to je najduže trajanje štrajka nakon punih 18 godina u HNŽ-u. Podsjetimo, davne 2006. godine održao se generalni štrajk sindikata obrazovanja koji je trajao čak sedam tjedana. 

Aktualni štrajk skoro 3.000 učitelja, nastavnika i profesora prvi je generalni štrajk nakon toliko godina. Pri tom, skoro 20.000 djece skoro mjesec dana izostaju iz obrazovnog procesa, a pitanje je koliko će ta neizvjesnost potrajati. Međutim, dogovora o boljem položaju zaposlenih u obrazovanju još uvijek nema. 

„Ništa nova nema“

-Ništa nova nema. Čak i sveti Nikola štrajka, kaže s očitom razočaranošću profesor Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja HNŽ-a u izjavi za Dnevni list.

 -Nakon naših zahtjeva za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine HNŽ-a gdje bi se raspravljalo o generalnom štrajku u osnovnim i srednjim školama HNŽ-a i prijedloga da se na skupštinskim zastupnicima obrate predsjednici sindikata i odgovore na pitanja zastupnika, još uvijek smo bez ikakvog odgovora, potvrdio je jučer ovaj sindikalista.

Podsjetimo kako je premijerka Buhač već prije rekla kako je Vlada sindikatima dala ponudu za koju su bili uvjereni kako odgovora na sva njihova traženja. 

-Ponudili smo 10,9 % povećanja plaće u 2025. godini što u prijevodu znači 170 KM mjesečno više za profesora u srednjoj, a 158 KM mjesečno više za nastavnika u osnovnoj školi, a što je u ukupnomu iznosu 16 milijuna KM na godišnjoj razini. Nažalost, sindikati su i tu ponudu Vlade odbili i zatražili dodatno povećanje, kazala je predsjednica Vlade HNŽ-a.

Međutim, sindikati nisu prihvatili ovu ponudu jer se radilo o nejasnoj odrednici.

-Dobili smo ponudu da se od 1. siječnja osnovica poveća 5%, kao i 3% kroz koeficijente te od 1. lipnja još 5% ako bude isplaćena tranša iz Federacije BiH. Međutim, ovo “ako visi u zraku. Možda bi ponuda bila zadovoljavajuća za sindikate da nije toga “ako” jer je sveukupno povećanje 13% što je približno onome što sindikati traže, tako da se štrajk, na žalost, nastavlja, kazao je tada predsjednik Sindikata srednjih škola Josip Milić za Dnevni list.

Podrška sindikatima

Podršku sindikatima obrazovanja dale su pojedine političke stranke koje imaju svoje zastupnike u Skupštini HNŽ-a - HDZ 1990, HRS, ali i Čapljinska neovisna stranka.  

Podršku sindikatima dali su Županijskog odbora HNŽ-a HDZ 1990 te traže žurnu reakciju, budući da je, kako podsjećaju Klub zastupnika HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ-a, 11. prosinca 2024.godine uputio zahtjev za žurno sazivanje izvanredne sjednice Skupštine HNŽ-a s jednom točkom dnevnog reda: „Generalni štrajk u osnovnim i srednjim školama“.

Zastupnici ove stranke zatražili su da na sjednici obvezno budu nazočni predstavnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja u cilju žurnog rješavanja nastalih problema.

-Ulazimo u četvrti tjedan generalnog štrajka prosvjetnih djelatnika i svjedočimo vrlo nekorektnom i oholom odnosu Vlade HNŽ-a prema prosvjetnim djelatnicima. Stoga, pozivamo Kolegij Skupštine HNŽ-a da hitno sazove izvanrednu sjednicu Skupštine HNŽ-a, jer je jasno da Vlada HNŽ ne može sama riješiti taj problem, istaknuli su iz ove stranke.

Pozvali su i sve ostale političke aktere koji imaju zastupnike u Skupštini HNŽ-a da se uključe kako bi inicirali hitnu sjednicu Skupštine HNŽ-a s navedenom temom do kraja ovog tjedna.

-Sramotno je i nedopustivo odgađanje rješavanja ovog problema, kao što je nedopustivo i da djeca sjede kućama, umjesto da su u svojim školskim klupama. Nemamo više vremena i trebamo zajednički nešto učiniti na dobrobit prije svega djece, njihovih roditelja, ali i zaštiti prava prosvjetnih djelatnika, poručili su iz ŽO HNŽ-a HDZ-a 1990.

-Izuzev što nam djeca nisu u učionicama, a nastavnici na ulicama HNŽ opterećuju i brojni drugi nedostaci i anomalije u obrazovanju, kako u osnovnoškolskom, tako i u srednjoškolskom i visokom. Slažemo se da nastavnici kao oni koji (su)kreiraju buduće generacije moraju imati adekvatnu naknadu za svoj odgovoran rad i pri tomu mislimo na sve razine obrazovanja, jer su apsolutno sve trenutačno u našoj županiji u nepovoljnom položaju. Stoga i ovim putem izražavamo jasnu poruku da smo uz nastavnike u njihovoj borbi za bolje uvjete, te također podržavamo inicijativu sindikata za tematskom sjednicom na kojoj bi se govorilo i o njihovim zahtjevima, ali i obrazovanju kao takvom, rekla je u svom govoru na 13. sjednici Skupštine HNŽ-a zastupnica HRS-a Vesna Šunjić. 

Ona se osvrnula i na niz problema u obrazovanju od, kako je naglasila "neriješenog financiranja Sveučilišta u Mostaru zbog čega je financiranje de facto prebačeno na studente tj. njihove roditelje, preko nepotističko-koruptivnog zapošljavanja do loših materijalno tehničkih uvjeta u školama, zbog čega učenici iz obrazovanja izađu funkcionalno nepismeni".

-Završetak prvog obrazovnog razdoblja postaje upitan, nakon što je premijerka javno izjavila kako više razgovori sa sindikatima nemaju smisla, sindikati osnovnih i srednjih škola su zatražili raspravu u Skupštini HNŽ-a na temu Generalnoga štrajka. Vrijeme ističe, ali nikakva odgovora o sazivanju iste od nadležnih iz Skupštine nema, ističu iz Čapljinske neovisne stranke (ČNS) u priopćenju koje potpisuje predsjednik te stranke Pero Previšić.

Navode kako nema vremena za bacanje te kako treba po žurnom postupku sazvati Izvanrednu sjednicu skupštine koju bi izravno prenosili zainteresirani mediji jer javnost, kako naglašavaju, u prvom redu zainteresirani roditelji, imaju pravo na informaciju iz prve ruke o svemu što se događa.

-Također, smatramo kako se i tema visokog obrazovanja mora naći na skupštinskim klupama, jer je očito, zbog odnosa prema sveučilišnim profesorima, da je pitanje dana kada će i oni krenuti u štrajk. Smatramo kako sveučilištarci moraju ući u županijski proračun, a ne biti na grantu, poručili su iz ČNS-a.

Nezadovoljstvo i među sindikatima državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ

Podsjetimo i da su nedavnim jednosatnim štrajkom upozorenja nezadovoljstvo svojim primanjima izrazili i iz Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ-a. Krajem prošlog tjedan njihovi sindikalni predstavnici održali su sastanak s predstavnicima Vlade HNŽ-a, premijerkom Marijom Buhač, ministrom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Goranom Karanovićem i ministrom financija Adilom Šuta.

Sindikati državnih službenika i namještenika pravosuđa iznijeli su svoje probleme za koja očekuju i adekvatan odgovor i rješenja od Vlade te se daljnji razvoj ove izazovne situacije za Vladu - tek očekuje. Podsjetili su kako u svojim zahtjevima imaju i podršku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, ali i istaknuli podršku sindikatima obrazovanja HNŽ-a. 

Naime, iz ovog sindikata upozorili su na iznimnu važnost kvalitetnog administrativno tehničkog osoblja u sudovima i tužiteljstvima u BiH te upozorili su na očiti trend odlaska uposlenika, posebno mlađeg administrativno tehničkog kadra koji prelaze u druge organe državne službe i privatni sektor.

-Isključivi razlog za ovo je iznos plaće i naknada koja je propisana za administrativno tehničko osoblje u HNKŽ kao i stimulativni dio za rad koji se isplaćuje posebno u privatnom sektoru, a koji je de facto nepostojeći u propisima u HNŽ, složenost poslova, uvjeti i obim-povećanje obima zadataka itd., naveli su.