Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Čak i nakon četvrt stoljeća relativnog mira, Balkan tek treba doći do trajne stabilnosti kakvoj su se nadali kada su ratovi u regiji privedeni kraju. A sada, kada je proces integracije u EU stao, ne može se isključiti povratak nasilnih sukoba, piše u svom komentaru bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt, kojeg prenosi mreža medijskih servisa Project Syndicate.

Trajna stabilnost zahtjeva sveobuhvatnije mjere

Bildt se prisjetio događanja na Balkanu u svom jučerašnjem komentaru i to, kako je napisao, s obzirom da su dva desetljeća rata u Afganistanu došla do najmračnijih mogućih završetaka te da je vrijedno prisjetiti se da su prošla tri desetljeća od rata na Balkanute te je naglasio kako epilozi oba scenarija pokazuju kako "loše upravljanje ratom može imati razorne učinke koji traju desetljećima". 

"Na Balkanu, manja ratna zbivanja između raspadajuće države Jugoslavije i jedne od njezinih konstitutivnih republika, Slovenije, bio je praćen većim sukobom u Hrvatskoj. U roku od godinu dana, divlji sukob bjesnio je i u Bosni i Hercegovini. Odjednom je završilo europsko "poslijeratno" razdoblje. Balkanski ratovi trajali su desetljeće. Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je sukob u BiH 1995. godine, ali je potom uslijedio rat na Kosovu, koji se nastavio do 1999., a nakon čega je 2001. uslijedila ozbiljna izbijanja nasilja u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Sve u svemu, balkanski ratovi odnijeli su više od 100.000 života, raselili milijune ljudi i desetljećima unazadili ekonomski i društveni razvoj regije. Iako je živjela uglavnom na kredit, stara Jugoslavija dala je svojim građanima bolji životni standard od svojih socijalističkih vršnjaka. Dugi, nasilni raspad zemlje sve je promijenio", analizira u svom komentaru bivši visoki predstavnik u BiH, danas upredsjedavajući je Europskog vijeća za vanjske odnose. 

On navodi kako su mirovni sporazumi koji su u to vrijeme bili postignuti bile "samo zaustavne mjere" te da su „svi shvatili da će trajna stabilnost zahtijevati širi i sveobuhvatniji okvir“. 

"Tako su 2003. čelnici EU izjavili da bi sve zemlje regije trebale raditi na budućnosti stabilnosti i trajnog mira u EU-u. Nitko nije očekivao da će se to dogoditi preko noći; ali nitko nije mislio ni da će proces integracije biti toliko razvučen. Od pristupanja Slovenije, odnosno Hrvatske 2004. odnosno 2013. godine, proširenje EU na Balkan učinkovito je zastalo. Razlog tome je dvojak", smatra on.

Reforme bolno spore, podrška proširenju sve slabija

Naime, prema Bildtu, političke i ekonomske reforme u balkanskim zemljama koje nisu članice EU bile su bolno spore, dok su se korupcija i nacionalističko raspoloženje sve više ukorijenili. 

"Drugo, podrška daljnjem proširenju izblijedjela je u mnogim zemljama EU. Iako se političari i dalje usredotočuju na ideju, nove zapreke i odgode u nekim ključnim državama članicama obično se dočekuju s olakšanjem. Štoviše, problemi unutar balkanskih zemalja ozbiljni su. Četvrt stoljeća nakon Daytonskog sporazuma, međunarodna zajednica je ocijenila da je BiH toliko politički disfunkcionalna da je zahtijevala novog visokog predstavnika sa širokim ovlastima (ja sam bio prvi koji je obnašao takvu dužnost, obavljajući funkciju od 1995. do 1997. godine), čime je učinkovito izbačen iz kolosijeka plan pristupanja zemlje EU-u", navodi u svom komentaru. 

Bildt nadalje ističe kako je Srbija "pala pod čizmu autokratskog režima koji će jedan dan koketirati s Kinom" te da ju je sljedeći povukao za Rusiju, a da svi njezini predstavnici nastavljaju prikazivati 'good face' u Europskoj komisiji u Bruxellesu". 

"Unatoč ogromnim naporima i EU -a i Sjedinjenih Država, otvorena pitanja između Srbije i Kosova nisu ni blizu rješavanja. Konačno, nakon što joj je Grčka blokirala pristupanje EU (zbog spora oko imena), Sjevernu Makedoniju sada Bugarska ucjenjuje iz razloga koji sežu daleko u povijest regije (ali nemaju nikakvu suvremenu relevantnost). 

Inicijativa 'Otvoreni Balkan' nije dovoljna

"Dodatno komplicirajući stvari, borba EU-a kako bi obuzdala napade mađarske i poljske vlade na vladavinu prava i neovisne medije umanjila je apetit za preuzimanje rizika s potencijalno neliberalnim novim članicama. Kada Mađarska nudi svoju entuzijastičnu podršku nastojanjima Srbije za pridruživanje, mnogi drugi u EU vide skriveni plan koji se mora blokirati. Uvertira EU -a 2003. bila je hrabar i mudar strateški korak. No, sada kada izgledi za balkanske integracije blijede, trenutna šarada se ne može nastaviti. Umjesto toga, politički lideri moraju prihvatiti stvarnost i početi ocrtavati realne privremene korake koji bi mogli poboljšati uvjete u regiji bez napuštanja konačnog cilja. Dobro polazište je inicijativa Otvoreni Balkan, čiji je cilj povećati trgovinu između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Ali to nije dovoljno. EU bi trebao preuzeti vodstvo predlaganjem novog aranžmana, koji uključuje ponudu za članstvo u svojoj carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu", smatra Bildt.

On u svojoj kolumni zaključuje kako su prije tri desetljeća, balkanski ratovi započeli malim desetodnevnim sukobom na slovenskim granicama. "Sada je Slovenija ta koja ima rotirajuće predsjedavanje Vijećem Europske unije. Njegov dnevni red uključuje summit svih zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU u listopadu. 

Ta bi prigoda trebala potaknuti jasno i realno razmišljanje svih strana. Alternativa za Zapadni Balkan je nazadovanje u nasilje. To se već događalo. To se sada događa u Afganistanu. To se ne smije ponoviti u Europi", zaključuje Bildt.

Inače, Carl Bildt bio je švedski ministar vanjskih poslova od 2006. do 2014. i premijer od 1991. do 1994., kada je pregovarao o pristupanju Švedske EU. Poznati međunarodni diplomat, bio je specijalni izaslanik EU za bivšu Jugoslaviju, visoki predstavnik za BiH, specijalni izaslanik UN-a za Balkan i supredsjedavajući Daytonske mirovne konferencije. Supredsjedavajući je Europskog vijeća za vanjske odnose.