CBAM je nova regulativa o ugljiku u Europskoj uniji koja stupa na snagu u siječnju 2026. s ciljem da pomogne Europskoj uniji u borbi protiv klimatskih promjena. Uvoznici će morati plaćati naknadu za prilagođavanje ugljika u iznosu koji bi platili da su proizvodi bili proizvedeni prema pravilima EU. 

Iz Europske unije kažu kako se uticaj CBAM-a može smanjiti ili izbjeći ako BiH poduzme konkretne političke mjere. CBAM, također, može djelovati kao pokretač inovacija i jačanja konkurentnosti, a za to je potrebno usvajanje čišćih tehnologija koje dugoročno smanjuju troškove proizvodnje, otvaranje pristupa klimatskom financiranju za zelenu modernizaciju, te povećanje konkurentnosti na tržištu EU.

Praćenje uvoznika oko navedenog praga bit će vršeno putem sustava nadzora carinskih podataka EK i koristit će se za informiranje nacionalnih nadzornih tijela koja mogu, gdje je to primjenjivo, obavijestiti uvoznike o njihovim obvezama u pogledu usklađenosti s EU CBAM izvješćem. 

Porez na ugljik

Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama nameće porez na ugljik na robu s visokim emisijama uvezenu u EU, što utječe na izvoznike iz BiH - posebno u metalnom i energetskom sektoru - ako se u međuvremenu ne usklade sa standardima. Žurne mjere smanjenja emisija i usvajanje održivih tehnologija potrebne su kako bi se izbjegli dodatni troškovi i gubitak konkurentnosti.

EU aktivno podržava zelenu tranziciju Bosne i Hercegovine kroz inicijative usmjerene na promicanje obnovljive energije, povećanje energetske učinkovitosti i poticanje održivog razvoja. 

Ključni su projekti obnovljive energije Vjetroelektrana Vlašić i Vjetroelektrana Poklečani, projekt EU4Green s proračunom od 10 milijuna eura od strane EU, a značajna je inicijativa koju financira EU, a koja podržava Bosnu i Hercegovinu u provedbi Zelene agende za zapadni Balkan. Projekt radi na poboljšanju kvalitete zraka, izgradnji kapaciteta i primjeni načela zelenog proračuna te promicanju održivih praksi u skladu sa standardima EU.

- Ima nekih šest kategorija koje će time biti obuhvaćene. Ta će se taksa uplaćivati u europski proračun, a procjene govore da će u period do 2030. odliti se na taj način jedna milijarda maraka iz BiH. Nije uveden ET sustav u Bosni i Hercegovini što je trebalo uvesti, jer nije bilo problema da se uvede. U tome slučaju bi tu taksu plaćali proizvođači prljave energije -termoelektrane, ali bi taj prihod išao u proračun Bosne i Hercegovine. Dakle, nerad Vlade je doveo do ovakve situacije, tvrdi inženjer elektrotehnike, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Edhem Bičakčić.

Od 1. siječnja 2026. CBAM postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i hidrogena izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. CBAM funkcionira paralelno s ETS-om, osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, smanjujući njihovu konkurentnost u EU.

Bez karbon taksi

BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. činili oko 15 posto ukupnog bh. izvoza u EU.

S obzirom da BiH još uvijek nije uvela sustav trgovanja emisijama, niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a.

- Mislim da će CBAM najviše pogoditi ono gdje smo najkonkurentniji. To su namjenska i metalska industrija. Zato što su te prljave tehnologije koje koristimo ustvari vezane za industrije u kojima ostvarujemo najbolji izvozni rezultat. Pogotovo u zemlje Europske unije koje će uvođenjem CBAM-a, odnosno karbonske takse, morati zaštiti svoje proizvođače. Tako da, definitivno će utjecati konkurentnost i cijene naših proizvoda na tržištu Europske unije. Plaćajući taksu, mi u suštini poskupljujemo proizvodnju, te ćemo u konačnici imati veće cijene, manje konkurentne u odnosu na one iz Europske unije. To znači da žurnije moramo reagirati, donošenjem adekvatnih mjera podrške proizvođačima. Pomoći im ustvari da što brže prođu kroz proces zelene tranzicije i u skladu s tim povećaju konkurentnost, kazala nam je Amila Pilav – Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Ništa dobro po bh. gospodarstvo

Ono što sigurno znamo je da će CBAM negativno uticati na ekonomiju BiH, jer već imamo vrlo ozbiljnu posljedicu a to je odlazak Mittala iz željezare Zenica s ozbiljnim ekonomskim i socijalnim reperkusijama u lancu snabdjevenija i kod dobavljača, upozorava Damir Miljević, ekonomski analitičar.

- U sektorima na koje se primjenjuje CBAM nije moguće prognozirati u kojoj će mjeri ovo naštetiti lokalnoj ekonomiji, jer je plaćanje CBAM-a obveza uvoznika iz EU, a ne naših firmi kao izvoznika roba. Tu je moguće više scenarija. Moguće je da uvoznici roba otkažu aranžmane za uvoz pa će domaća privreda biti primorana da traži nova tržišta ili smanjuje i zatvara proizvodnju. Moguće ja da EU uvoznik zatraži od neke naše firme izvoznika da snizi cijenu za iznos CBAM-a što će negativno uticati na poslovanje naših firmi s opet nepoznatim posljedicama koje ovise od sadašnje ekonomske i tržišne pozicije naše firme izvoznika i procenta ukupne proizvodnje koja se prodaje na EU tržištu. Moguće je i da domaće firme izvoznice u EU teret CBAM-a nametnut od EU uvoznika u dijelu proizvodnje koji je namijenjen domaćem tržištu kroz povećanje cijena pokušaju prebaciti na domaće kupce... Jer sve ovisi od konkretnog slučaja i konkretne firme, pa je nemoguće generalizirati. Pored navedenog još uvijek je nepoznanica na koji način će se tretirati električna energija koju domaće firme kupuju s obzirom da u njenom miksu energija iz CO2 koji se kod nas ne oporezuje sudjeluje s oko 60 procenata što bi kod izvoznika kod kojih je njeno učešće u ovom izvoznom proizvodu značajno mogao biti dodatni problem, navodi Miljević, koji ne krije skepticizam.

- U svakom slučaju ništa se dobro po tom osnovu bh. privredi, a time posredno i građanima ne piše s obzirom da vlasti sve ove godine otkako se zna da će CBAM od iduće godine stupiti na snagu, nisu učinile ništa kako po pitanju uvođenja vlastitog sustava oporezivanja CO2 kojim bi se bar djelomično izbjegle posljedice CBAM-a, a niti imaju suvisle programe pomoći izvoznicima da bi se problemi ako ništa drugo bar ublažili, dodao je.

Dnevni list