Ovakvi nalazi revizije, kada su u pitanju novci iz federalnog proračuna, u sumnju dovode i način trošenja novaca iz ostalih izvora. O tome ne postoje nikakvi konkretni podaci, a da su dostupni u javnosti. Sudeći po ranijim scenarijima koji se već viđeni u Mostaru, puno toga upućuje da bi mostarsku Zračnu luku uskoro mogla zadesiti ista sudbina koju smo vidjeli kod ‘Aluminija’. A to je - ključ u bravu!

Zračna luka Mostar još je jedna mostarska kompanija koja je na izdisaju i na rubu potpune propasti, a po scenariju koji je bezbroj puta viđen na mnogim ‘državnim’, ‘gradskim’ i ‘javnim’ poduzećima u hercegovačkom središtu.  Godinama su se veliki novci slijevali u ovo poduzeće. Ali, kako pokazuje revizorski izvještaj Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za 2019. godina, sav taj novac trošen je netransparentno, a ne u skladu s odlukama nadležnih organa.
Prema nalazima spomenute revizije, transferi za aerodrome su iznosili 1.860.000 KM od čega se na transfer za JP Međunarodna zračna luka - Aerodrom Mostar d.o.o. odnosi iznos od  930.000 KM.
Vlada FBiH je 9. svibnja 2019. godine donijela odluke o usvajanju programa utroška sredstava tekućih transfera za Aerodrom Mostar kada je odobreno 430.000 KM, u kojima su specificirane pozicije, u što će biti utrošena odobrena sredstva.
Navedenim programima, kako navode revizori, nisu utvrđeni način i rokovi izvještavanja u skladu sa Zakonom o izvršavanju Proračuna u FBiH za 2019. godinu. Na osnovu navedenih odluka, Ministarstvo je 20. svibnja 2019. godine s navedenim poduzećem zaključilo ugovore o prijenosu sredstava i izvještavanju o utrošenim sredstvima.
Također, Vlada FBiH je 31. srpnja 2019. godine donijela odluke o usvajanju programa utroška sredstava tekućeg transfera "Subvencije javnim poduzećima - Unapređenje avioprometa Federacije BiH" za subvencioniranje redovitih aerodromskih linija sa JP Međunarodna zračna luka - Aerodrom Mostar, kao I sa Aerodromom Tuzla. Subvencioniranje linija bazirano je isključivo na pokrivanju troškova autoprijevoznika radi rentabilnosti i kontinuiteta, a do iznosa utvrđenog ovim odlukama, po 500.000 KM za oba aerodroma.

Gdje je nestao novac?

- Ministarstvo je s korisnicima sredstava ugovorilo kvartalno izvještavanje te da će najkasnije do 28. 2. 2020. godine sačiniti izvještaje o utrošenim sredstvima koje će s odlukama Nadzornog odbora o njihovom usvajanju dostaviti ministarstvu. Također je ugovoreno da će poduzeća u slučaju nenamjenskog utroška izvršiti povrat sredstava u Budžet FBiH u roku od 6 mjeseci od dana dostave izvještaja o utrošku, a u slučaju nepotpunog utroška sredstava povrat neutrošenog dijela izvršit će u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja Zahtjeva za povrat sredstava - navodi se u izvještaju.
Međutim, revizijom za 2017. godinu utvrđeno je da Aerodrom Mostar nije u cjelini utrošio sredstva za predviđene namjene. Ministarstvo je tijekom 2018. godine Aerodromu Mostar dostavilo Zahtjev za povrat i dvije urgencije kojima je zatražen povrat nenamjenski utrošenih sredstava u iznosu od 151.180 KM. No, kako se navodi, Aerodrom Mostar nije izvršio povrat sredstava, zbog čega je uslijedila opomena pred tužbu, na koju Aerodrom nije uopće dostavio odgovor, niti je izvršio povrat, te je ministarstvo 2. studenoga 2018. godine dostavilo dokumentaciju Federalnom pravobraniteljstvu radi pokretanja tužbe.
- Federalno pravobraniteljstvo je 7. 12. 2018. godine dostavilo ministarstvu izjašnjenje Aerodroma Mostar, u kojem Aerodrom navodi da su sredstva korištena u trenutku kada su se morala izvršiti pojedina plaćanja koja su prispjela i bila zapriječena tužbama te da su se kapitalna i tekuća sredstva koristila prema potrebi, odnosno kapitalna sredstva su dijelom potrošena za ono što pripada tekućim sredstvima i obratno -  piše u izvještaju.
Izjasnili su se, kako navode revizori, da nema osnova za pokretanje sudskog postupka, jer su sredstva potrošena u Društvu. Na ovo izjašnjenje Ministarstvo se više puta očitovalo, a Federalno pravobraniteljstvo navelo je da je Aerodrom Mostar u potpunosti postupio po odluci Vlade FBiH i tražilo od Ministarstva dodatno izjašnjenje o dokumentaciji Aerodroma Mostar kako bi ocijenili da li ima osnova za pokretanje sudskog postupka protiv Aerodroma Mostar.
- Ministarstvo je dostavilo još jedno izjašnjenje 23. 12. 2019. godine, u kojem navodi da je nepromijenjenog stava. Federalno pravobraniteljstvo nije poduzelo sve potrebne aktivnosti, posebno uzevši u obzir da se Aerodrom Mostar očitovao da je sredstva trošio po potrebi, a ne u skladu s odlukom Vlade -  navodi se u revizorskom izvještaju.
Aerodromu Mostar je i pored navedenog, odlukom Vlade FBiH iz Proračuna FBiH za 2019. godinu odobren iznos od 430.000 KM, kao i prethodnih godina, što, kako se navodi, nije u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH, kojim je definirano da korisnici doznačenih transfera neće imati pravo aplicirati za dodjelu sredstava u narednoj fiskalnoj godini ukoliko ne dostave izvještaj o namjenskom utrošku sredstava.
- Izvještaj o utrošku sredstava zaprimljen je 27. 2. 2019. godine, s odlukom Nadzornog odbora o usvajanju. U njemu su, kako navode revizori, pravdani, između ostalih, i troškovi koji nisu odobreni Odlukom o usvajanju programa utroška utvrđenog Proračuna za 2019. godinu (popravka zida u objektu terminala, nadogradnja lifta) i samim tim sredstva nisu u cjelini utrošena za utvrđene namjene.
- Aerodrom Mostar je 26. 2. 2020. godine sačinio i dostavio izvještaj o utrošku sredstava u iznosu od 464.596 KM za subvencioniranje redovite linije Mostar - Zagreb, u skladu sa zaključenim ugovorom s avioprijevoznikom Croatia Airlines koji je na snazi do 28. 3. 2021. godine. Ministarstvo je uputilo urgenciju Aerodromu Mostar za pravdanje preostalog iznosa sredstava od 35.404 KM i povrat u Proračun FBiH ukoliko su sredstva neutrošena ili nenamjenski utrošena, u skladu sa zaključenim ugovorom - stoji u reviziji Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Raspudić ‘unaprijeđen’

Godinama su s mostarske Zračne luke najavljivali da će baš sljedeća godina biti bolja, najavljivani su pomaci u rezultatima. Na osnovu toga se konstantno ulagalo iz različitih proračuna: od gradskog, županijskog, federalnog pa sve do državnog. Jako bi bilo teško uopće sabrati koliko se novca slilo iz raznih proračuna u mostarsku Zračnu luku. Iznosi o kojima se govori u spomenutoj reviziji samo su dio financijskog ‘kolača’ koji se po raznim osnovama slijevao u očigledno još jednu ‘rupu bez dna’. Ovakvi nalazi revizije, kada su u pitanju novci iz federalnog proračuna, u sumnju dovode i način trošenja novaca iz ostalih izvora. O tome ne postoje nikakvi konkretni podaci, a da su dostupni u javnosti. Sudeći po ranijim scenarijima koji se već viđeni u Mostaru, puno toga upućuje da bi mostarsku Zračnu luku uskoro mogla zadesiti ista sudbina koju smo vidjeli kod ‘Aluminija’. A to je - ključ u bravu!
S druge strane, dugogodišnji direktor Zračne Luke Mostar Marin Raspudić unatoč nikakvim rezultatima i revizorskom nalazu o netransparentnom trošenju novca poreznih obveznika unaprijeđen je na novu poziciju. Raspudić je poduzeće u kojoj je bio ‘šef’ ostavio praktično bez ikakvog posla i otišao na novu ‘direktorsku’ fotelju jer je imenovan vršiteljem dužnosti zamjenika glavnog direktora Direkcije za civilnu avijaciju (BHDCA). Na njegovo mjesto u Zračnoj luci Mostar za vršitelja dužnosti postavljen je v. d. član Uprave Društva Ivan Ljubić.