Piše: V.S.Herceg

Vlada Republike Hrvatske odlučila je odbiti zamolnicu Tužiteljstva BiH u kojoj se hrvatske generale iz operacije ‘Bljesak’ povezuje s navodnim ratnim zločinom. Ovu informaciju, potvrdio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon što je ponovno održao sastanak s nekadašnjim ratnim zapovjednicima i visokim časnicima.

Ministarstvo pravosuđa i uprave susjedne Republike Hrvatske 6. kolovoza 2021. godine diplomatskim putem zaprimilo je zamolnicu Tužiteljstva BiH za preuzimanje kaznenog progona zbog sumnje na kršenje međunarodnog prava u okviru vojno-redarstvene operacije 'Bljesak', na području u Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice.

Kaznena djela koja se spominju u zamolnici su 'ratni zločin protiv civilnog stanovništva' i kazneno djelo 'povrede zakona i običaja ratovanja', a poveznica s ranim zapovjednicima je formulacija o zapovijedi za tzv. neselektivno granatiranje.

Sada se očekuje stav Tužiteljstva BiH s dva moguća scenarija - ili će uvažiti izvješće Hrvatske ili će otvoriti postupak pred bh pravosuđem. Drugi scenarij, ukoliko se dogodi, nekadašnje zapovjednike u akciji 'Bljesak' mogao bi staviti u vrlo nezgodan položaj jer bi, kao osumnjičenici ili optuženici mogli biti uhićeni pri prijelazu bh granice.

Dokumentacija ne daje osnovu za postupanje

"Ministarstvo pravosuđa nam je dostavilo izvješće, stručnjaci su proučili svu dokumentaciju i na temelju vrlo detaljne analize smo kao Vlada odlučili donijeti zaključak kojim ćemo naložiti Ministarstvu pravosuđa da odbije zamolnicu koja je pristigla iz BiH. Smatraju da dostavljena dokumentacija ne daje nikakvu osnovu za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj. O toj obavijestili su ratne zapovjednike koji su suglasni s takvim postupanjem Vlade", rekao je hrvatski premijer.

Kako je pojasnio zamolnicu bh Tužiteljstva odlučili su odbiti na temelju Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći i na temelju Sporazuma o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima između RH i BiH, te na temelju načela zaštite nacionalnih, državnih, bitnih interesa RH.

No, podsjetimo da je, nakon primitka zamolnice i nakon sastanka s ratnim zapovjednicima, isticalo da je možda najbolje da Hrvatska preuzme postupak kako bi BiH potom obustavila postupak preds bh pravosuđem, odnosno, u ovom predsmetu ne bi dalje postupala.

Međutim, premijer Plenković jučer je rekao kako "smatraju da je to u nacionalnom interesu" i jer "na temelju dokumentacije nema elemenata koji bi upućivali na bilo kakvu uzročno-posljedično vezu između ključne uloge ratnih zapovjednika koji su odlučivali kako da Hrvatska bude slobodna", odnosno "nema nikakvoga razloga da nadležna tijela na bilo koji drugi način postupaju po toj zamolnici".

"Nakon što je Tužiteljstvo BiH dostavilo zamolnicu tamo su prekinute sve radnje, a nakon što Vlada obavijesti BiH ne može znati daljnje aktivnosti tijela BiH. Očito, da su tijela u BiH na temelju informacija, dokumentacije i saznanja imala dovoljno podataka, argumenata i supstance da nešto pokrenu u BiH, vjerojatno ne bi upućivali zamolnicu nama", rekao je jučer Plenković u izjavi za medije.

Generali se složili

S ovakvom odlukom složili su se i prozvani visoki hrvatski časnici, barem je to tako potvrdio i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac. On je rekao kako je razgovarao s ostalim generalima te da su jednoglasno zaključili da je odbijanje zamolnice jedino od mogućih rješenja.

“Neprimjereno je da se nakon toliko godina podižu neke optužnice, to znamo svi mi koji smo sudjelovali u operacijama. Mogu odgovorno kazati da nikad nije bilo nikakvih zapovijedi, ni usmenih niti pismenih, za granatiranje civilnih ciljeva i da bi time počinili ratne zločine. U ratnim sukobima i operacijama kao posljedica rata dogode se kolateralne, civilne žrtve, ali nije bilo namjere da stradavaju civili. Dapače, pokušavali smo uvijek spasiti civile, što se može vidjeti iz dokumentacije. Mislim da je ovo vrlo dobar zaključak Vlade”, poručio je dodavši da "za otvaranjem istrage nema potrebe jer je riječ o čistoj i legitimnoj operaciji Hrvatske vojske".

Ovakav stav značajno je drukčiji od stava nakon prvog sastanka visokih časnika s Plenkovićem, a nakon što je zamolnica iz BiH zaprimljena. Naime, tada je kazano kako je "bolje preuzeti predmet od BiH nego generale pretvoriti u bjegunce i zatočenike u vlastitoj državi".

Mnogi visoki časnici tada su komentirali da se radi o politički motiviranom potezu bez činjeničnog temelja.

MUP RS podnio izvješće

Prema onima koji su zapovijedali ovom vojno-redarstvenom akcijom Hrvatske vojske i specijalne policije RH, a koja je prethodnica operaciji ‘Oluja’, i započela 1. svibha 1995. u kojoj su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije, BiH tereti čak 14 tadašnjih ratnih zapovjednika, od Pavla Miljavca, Mladena Markača, Davora Domazeta-Loše, Luke Džanko i Vinka Vrbanca, a na “popisu želja” su i neki on njih koji više nisu živi, poput Imre Agotića, Petra Stipetića i Ivana Basarca.

Svojedobno je glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) Mirna Miljanović za RSE je kazala kako ni oni nisu dobili nikakvu obavijest o pokretanju aktivnosti po kaznenim prijavama koje su podnijeli ranije, ali i da ih, po zakonu, Tužiteljstvo BiH o tome nije moralo obavijestiti.

„MUP RS je od 1996. godine do 2010. godine podnio deset izvješća za ratne zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom u BiH. Riječ je o vojnim akcijama koje je provodila Hrvatska u operacijama Bljesak, Maestral , Oluja, Južni potez i Petrovačka cesta“, potvrdila je Miljanović za RSE.

CJB Banja Luka je, naime, 7. rujna 2007. godine Okružnom tužiteljstvu Banja Luka podnio Izvješće protiv „devet identificiranih i drugih neidentificiranih osoba“, pripadnika Vojske i MUP-a Republike Hrvatske, zbog postojanja osnova sumnje da su tijekom akcije „Bljesak“ počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika i povrjede zakona ili običaja rata.

Kako se navodi u službenom priopćenju MUP-a RS, osumnjičeni su „planirali, pokrenuli, naredili, učinili i poticali napade na civilno stanovništvo, naselja, osobe onesposobljene za borbu, na području oblasti zapadne Slavonije i općine Gradiška“.

Navodi se da je "kao posljedicu napad je imao smrt, teške tjelesne povrjede, teško narušavanje zdravlja civilnog stanovništva „poduzimanjem radnji ubijanja, namjernog nanošenja snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječnim postupanjem, primjenjivanjem mjera zastrašivanja civilnog stanovništva, kao i zarobljenih pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine“. No, sada je na potezu Tužiteljstvo BiH pred kojim je odluka hoće li uvažiti hrvatsku stranu ili će početi postupak pred bh pravosuđem.