Dnevni.ba - PRELOADER

Čekajući novu školsku/akademsku godinu: Obrazovanje u doba korone

17 Kol 2020


Čekajući novu školsku/akademsku godinu: Obrazovanje u doba korone

Piše: Prof. dr. sc. Vjekoslav Domljan

I prije izbijanja pandemije korona virusa BiH je patila od dubokih ekonomskih neravnoteža. Zbog pandemije visokoj nezaposlenosti i visokim deficita platne bilance pridružit će se i budžetski deficiti. Pošto će te budžetske deficite, veličine oko 5% bruto domaćeg proizvoda, trebati financirati, izbit će financijska kriza. Bit će teško pronaći još jednu milijardu KM za financiranje budžetskih deficita, pored već jedne dodijeljene od MMF i EU.

Tako će pad bruto domaćeg proizvoda od 5-6% u 2020. god. biti praćen deficitima vanjskoekonomskog i fiskalnog sektora te deflatornim kretanjima monetarnog sektora. Fiskalni stimulans, kojega će biti onoliko koliko MMF i EU odriješe kesu, pratit će  monetarni destimulans tj. pad cijena od oko 1%. Što je otpočelo kao zdravstvena kriza, pretvorit će se u konačnici u ustavnu. Utoliko više što idu lokalni izbori. Čemu zasukivanje rukava i ispravljanje strukturnih ekonomskih neravnoteža kad je lakše raspredati o izabranim traumama i slavama svog naroda.

Slabi osnovno obrazovanje

Najnovija žrtva pandemije je obrazovanje - od predškolskog do visokog. Troškovi neodržavanja nastave zbog pandemije - događaj bez presedana u modernoj povijesti, jer je tri četvrtine od ukupno 1.5 milijardu djece svijeta ostalo van škola - mogu se računati na temelju uporednih situacija.

Takve situacije su štrajkovi nastavnika u dijelovima Kanade i Belgije, demonstracije učenika i studenata u Čileu, zatvaranje škola zbog snijega u Massachusettsu  i sl. Nedvojbeno je u navedenim slučajevima došlo do slabijih rezultata u odnosu na rezultate rednog pohađanja nastave. Rezultati su slabiji što su osobe u obrazovanju mlađe. Zatvaranje više će pogoditi učenike od prvog do četvrtog razreda nego postdiplomce.

Istraživanja u Norveškoj, koja su obuhvatila djecu od vrtića zaključno sa srednjoškolcima, pokazuju da trošak zatvaranja iznosi 173 US$ po djetetu dnevno – i to po vrlo konzervativnim proračunima.Trošak prvenstveno proizlazi iz izgubljene buduće zarade učenika zbog slabijeg obrazovanja i u manjoj mjeri zbog gubitka produktivnosti roditelja učenika.

Zoom nije kvalitetna zamjena za učionicu, posebice u slučaju učenika prvog do četvrtog razreda. Siromašnijoj djeci, koja imaju slabiji pristup internetu i slabije obrazovane roditelje koji ne mogu osobno pružiti ili platiti dopunsku poduku, bolje odgovara povratak u učionicu. Zapravo, bolje odgovara svoj a posebice siromašnoj djeci. Kao i nastavnicima.

Kako piše američki učitelj Larry Fata londonskom Economistu „online učenje je teško, oduzima puno vremena i neplodnije je u odnosu na učenje u učionici.“ „Ne znam“, dodaje, „nikoga ko preferira online učenje u odnosu na učenje u učionici“. Unatoč tome, smatra dalje, „američka vlada nije ponudila ni mrvicu savjeta ni pomoći glede toga kako otvoriti škole na siguran način.“

Zastarilo visoko obrazovanje

Restrikcije funkcioniranja transporta povezane s restrikcijama funkcioniranja fakulteta težak su udarac globalizaciji. Milijuni studenata se neće kretati iz jednih udruge zemlje u želji za boljim obrazovanjem, razvijanjem osobnih veza s drugima, pronalaskom bračnog partera i sl.

Stoga će globalizirana sveučilišta, uključujući i bh. sveučilišta (SSST, Burch i IUS) ostati bez znatnih prihoda. Uz to će morati provesti transformaciju djelovanja, što će izazvati dodatne troškove.

Oko 40% studenata odustaje od studiranja u inozemstvu. Brojka će se povećati razmjerno povećanju udjela online nastave. Potencijali studenti i njihovi roditelji pitaju se zašto plaćati 50-60 hiljada dolara za online kurseve koji se za djelić tog novca mogu dobiti na Courseri. Školarina na McGillu, jednom od vodećih kanadskih sveučilišta, košta 57,000 KM za inozemnog studenta (a za kanadskog državljanina 3,300 KM).

Na to će nadovezati i restrikcije glede odobravanja viza onima koji žele studirati u inozemstvu, svakodnevno testiranje temperature, trodnevni test na virus i sl. mjere kao i potpisivanje ugovora da neće primati goste u sobu u studentskom domu.

Vlade u najrazvijenijim zemljama svijeta okreću glavu od sveučilišta u ovim teškim vremenima. U zemljama anglosfere država osigurava 25-50% prihoda visokog obrazovanja putem studentskih zajmova i grantova. No, vlade su nezadovoljne, jer unatoč potporama produktivnost ekonomije ne raste. Ne povećava se ljudski kapital zato što sveučilišta ne osiguravaju vještine nužne za popravljanje ljudskog kapitala tj. za popravljanje produktivnosti.

Vlade smatraju da sveučilišta ne uče prave predmete i k tomu još proizvode više diplomanata no što ih tržište rada treba. Tako misle i studenti jer ih u SAD 40% ne okonča studije ni šest godina po upisu. Vjerojatan razlog je pad prinosa na ulaganje u visoko obrazovanje.

Istraživanja za V. Britaniju pokazuju da bi petina diplomata visokog obrazovanja bolje prošla u životu da nije studirala. Može se misliti šta smatraju bh. diplomanti. Javni sektor i financijski sektor su već prenapučeni, a realni privatni sektor teško diskriminiran i stoga neatraktivan.

Broj studenata u BiH već godinama pada zbog pada i emigracije stanovništva. Zadnjih godina primjećuje se i novi fenomen. Sve je veći interes za strukovna zanimanja (i emigriranje), pa dodatno pada interes za visoko obrazovanje.

Neminovno transformiranje visokog obrazovanja

Do skora se, globalno promatrano, većina sveučilišta, a i studenata opirala uvođenju online nastava za dodiplomce. U prošloj akademskoj godini svega jedan od sedam američkih dodiplomaca je studirao online, kako procjenjuje Eduventures, američka konsultantska kuća. No, ove godine stvari će biti drugačije. Manje od četvrtine američkih sveučilišta imat će isključivo ili dominantno nastavu u učionicama.

Reforma obrazovanja koja se godinama koči (posebice u BiH, u kojoj niko i ne pokušava uvesti  konkurenciju u obrazovanje putem vaučera i tako depolitizirati obrazovne institucije) će se zbog pandemije i digitalnih tehnologija konačno početi odvijati.

Zoom predavanja će postati rastući trend. Iako se i do izbijanja pandemije tj. posljednjih desetak godina smatralo da će digitalne tehnologije revolucionirati visoko obrazovanje, uvođenje nije išlo onako brzo kako su mehaničke projekcije predviđale. No, stvari se mijenjaju. Procjene su da je trećina postdiplomaca u SAD prošle godine studirala u cijelosti online dok je osam godina ranije to činila tek petina postidplomaca.

I neke države potiču online studiranje. Australija financira,u iznosu od 1250-2500 australijskih dolara, jednosemestralne online kurseve koji podupiru nacionalne razvojne prioritete.

„Bolje da ljudima razvijamo vještine tj, bolje je da bubaju, nego da su na Netflixu“, kaže Dan Tehan, ministar obrazovanja Australije. A šta bh. ministri kažu, ne zna se, iako su nova školska i akademska godina pred vratima.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

6 h 46 min

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Stu 2024