Čelnici EU-a sastaju se u petak na prvom samitu licem u lice nakon koronavirusne krize, s niskim očekivanjima za postizanje sporazuma o paketu stimulacija nakon Covid-19 u iznosu od 750 milijardi eura.

Glavno je pitanje koliki će dio fonda za oporavak biti dodijeljen u bespovratnim sredstvima, a koliko u zajmovima.

Također se trebaju dogovoriti o sedmogodišnjem budžetu vrijednom 1.070 milijardi eura.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je uoči samita da su "stavovi još uvijek daleko".

Sastanak u Bruxellesu trebao bi se nastaviti u subotu, ali čelnicima EU-a možda će trebati duže da postignu dogovor. Francuski dužnosnik rekao je da je sporazum ovog vikenda moguć, ali da ga svakako treba zaključiti do kraja ljeta, prenosi BBC.

Južne države, uključujući Italiju i Španiju, žele hitnu odluku "koja nije oslabljena manjim kompromisom", prema riječima talijanskog premijera Giuseppea Contea. Moraju oživjeti ekonomije koja je  u zastoju zbog pandemije koja je odnijela 35.000 života u Italiji i 28.400 u Španiji.

Evropska centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu već je prognozirala pad od 8,7 posto u ekonomiji  eurozone ove godine zbog pandemije. Ali ekonomije koja su se tek nedavno izvukla iz finansijske krize žele bespovratna sredstva, a ne daljnji dug.

Planu oporavka, koji su podržale Francuska i Njemačka, za bespovratna sredstva i subvencije u iznosu od 500 milijardi eura i zajmove u iznosu od 250 milijardi eura, odupire se nekoliko "štedljivih" sjevernoevropskih zemalja, na čelu s Nizozemskom.

EU fond za oporavak već je kontroverzan jer bi se novac posuđivao na finansijskim tržištima, da bi se vratio nakon 2027. Sastoji se od niza različitih instrumenata, ali najveći bi dio bio usmjeren na podršku zelenim projektima, digitalnim ulaganjima i reformama. Oko 30 posto sredstava moglo bi se vezati za klimatske projekte.