Mostar je doista grad sunca. Ali ne zbog svojih ljepota, već sve više zbog činjenice da gradu na Neretvi drastično nedostaje zelenih oaza i hladovine koja bi ljeti mogla barem malo pomoći građanima da izdrže nesnosne vrućine. 

Temperatura u Mostaru ljeti se uglavnom kreće između 40 i 50 stupnjeva, tako da je prirodni hlad nešto što bi trebala biti posve normalna pojava. Međutim, stvarnost je drugačija, stabla se sijeku što zbog višegodišnje nebrige o njihovom zdravlju, što zbog stalnih i dugotrajnih rekonstrukcija ulica, nogostupa, raskrižja, nogostupa… 

Gradska vlast o ovoj temi uglavnom ne raspravlja, tako da će stanovnicima Mostara u nadolazećem razdoblju tijekom ljetnog razdoblja vjerojatno biti još teže, posebno onima koji rade na otvorenom, pa i onima kojima poslodavci zahtijevaju 'dress code' kao da su vani temperature 25 stupnjeva, a ne 45.

Stanje kritično

Elma Temim profesorica na Agromediteranskom fakultetu "Džemal Bijedić" u Mostaru, za televiziju N1 je kazala da je u Mostaru stanje kritično, što se tiče zelenih oaza.

-U Mostaru je vrlo kritično stanje s obzirom da je zelenilo prilično propalo zbog niza godina kako nije održavano, a uz to ništa se ne radi. Boravak u Mostaru poslije 10 sati bez drvoreda i aleja je bukvalno nemoguć. Sam boravak bi se mogao produžiti i bilo bi mnogo jednostavnije. Vi se možete kretati ako je hladovina, ali po suncu na ovim temperaturama 40-41, na suncu je to skoro 50. Mostar je u takvoj klimatskoj regiji gdje je bez urbanih zelenih površina apsolutno nemoguće normalno funkcionirati i živjeti, kazala je Temim.

Struka ukazuje da se 'sječa' radi zbog građevinskih radova, umjesto da se vrši nova sadnja.

-Zadnjih mjesec dana, Mostarcima je postalo jako interesantno pa ćete na portalima vidjeti da je posječeno ovdje stablo, pa ondje… Umjesto da se stablo sadi, ta stabla koja su već bila posađena se čak uklanjaju. Neprestane su rekonstrukcije ulica, prave se nekakvi kružni tokovi i pri tim građevinskim radovima uglavnom se zelenilo uklanja. Ono se ne vraća nego se čak uklanja, istaknula je ona.

Što učiniti?

Također, Temim objašnjava da ni stručne službe u Gradu Mostaru nisu bile voljne da se vrši sječa stabala. Dala je i ideju što je umjesto sječe potrebno uraditi.

-Oni imaju svoj resor zadužen za zelenilo i oni tu završavaju, mada ja mislim kako kolege iz tog resora nisu bili za to da se bilo gdje i u bilo kojem trenutku ukloni stablo. Recimo, zbog semafora koji se mora vidjeti, samo se grane trebaju podići. Dakle, da bude dovoljno visoko da se vidi semafor i da iznad semafora počinju grane. To se može uraditi. Dvije-tri grane otpilati da se semafor vidi, a da stablo ostane. Ne mora se drvo kroz ukloniti, rekla je ona.

Mostaru je potrebno, ukazuje Temim, da se spoje gradske i prigradske zelene površine.

- Nemate vi koristi ako ste smo ozelenili gradsku površinu. Povezivanje gradskih zelenih površina s prigradskim i vangradskim zelenim površinama je obavezno. Mostar je u takvom geografskom položaju da imamo vjetar koji donosi svježe mase s vangradskih područja. Ono što je Mostaru potrebno jeste da omogući te mase kroz gradsko tkivo. To je povezivanje zelenih površina unutar gradske zone i stvaranje ugodnijeg boravka unutar same gradske zone, dodala je Temim.

N1 je tražio odgovore od Grada Mostara ali do objavljivanja teksta odgovori nisu došli.

Profesori zajednički ističu da se struka, njihovi savjeti, preporuke trebaju uvažavati a ne, kao što je to do sada slučaj, raditi po vlastitom nahođenju.

Urbane zelene površine i njihov značaj, dodaju, moramo shvatiti ozbiljnije.

J. S.