Poskupljenja, što ona vidljiva, što nevidljiva, postala su svakodnevica. Inflacija, globalna kretanja, ratovi, burzanske špekulacije, samo su neki od faktora koji utječu na rast. Plaće i mirovine ne prate poskupljenja, a zaštita potrošača u našoj zemlji gotovo da i ne postoji.

Cijene su skoro svakog dana sve veće. Brojni proizvodi, naročito prehrambeni, koji su do nedavno bili bagatelni, sada su luksuz. Ulazak u markete za većinu građana predstavlja šok. Kažu da poput mađioničara uspijevaju pregurati mjesec do naredne plate ili mirovine.

Beskorisni poslovi

U Udruzi za zaštitu potrošača "Don" ističu da su građani prepušteni tržištu i slobodnom formiranju cijena.

- Kada su sve zemlje preuzele dio odgovornosti da pomognu svojim građanima na raznorazne načine, mi nismo dosegli ni taj nivo da barem ograničimo marže na osnovne životne namirnice ili da ovo konačno jednom uvedemo u red, kaže predsjednica Udruge Murisa Marić.

Prije pet godina dvije prosječne zarade, koje su bile 916 maraka, mogle su podmiriti mjesečne potrebe četveročlane obitelji, dok danas za tako nešto nedostaje 367 maraka. U Sindikatu kažu da upravo zbog ovih brojki inzistiraju da najniža plaća bude 1.150 maraka što je ustvari iznos koji pokriva samo prehrambeni dio potrošačke korpe.

- Ako čovjek radi kod poslodavca za neki iznos plaće i taj iznos ne može da pokrije troškove prehrane njegove obitelji, taj posao je potpuno besmislen. Nikom nije koristan, osim tom poslodavcu kod koga radi radnik, a za sve druge je to beskorisno, ističe predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

Ekonomisti ne misle da interveniranje države, kada je riječ o cijenama, može popraviti stvari. Naprotiv. Može se desiti da se dodatno pogoršaju.

- Ograničenje cijena, odnosno intervencija u cjenovnu politiku ne daje rezultate. Čak šta više, može da kreira ili nestašice ili bumerang efekt, u smislu da dođu i veće cijene zbog nedostatka konkurencije, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Preskupa BiH!

Naša država se teško može boriti sa poskupljenjima, jer je, tvrde ekonomisti, i sama preskupa.

- Mi ne možemo da hranimo toliko nabujalu administraciju koja se hrani trenutno isključivo od ili u najvećoj mjeri od neizravnih poreza. Izravni porezi treba da budu u učešću negdje pola-pola, a kod nas je skoro 80 posto indirektni porezi, a svega 20 posto direktni porezi na plaće, dobit, prinose, mišljenje je još jednog eksperta – Zorana Pavlovića.

U međuvremenu, cijene nastavljaju da rastu. Moguće je da nas već sutra iznenadi nova cijena nekog proizvoda u marketu. A stručnjaci poručuju, bit će još gore. Do kad? Tko to zna?

S. Ž.