Inflaciji se ne nazire kraj

Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku za ožujak ove godine iznosila je rekordnih 10,2 posto. Istovremeno, godišnja inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 9,4 posto, u Srbiji 9,6 posto, a u  eurozoni 7,5 posto, što je najviša stopa u povijesti europske monetarne unije.

Najveći rast cijena u našoj zemlji, od čak 14,8 posto, tiče se hrane i bezalkoholnih pića. Cijene smještaja i režijskih troškova više su za 8,3, a prijevoza za čak 24,5 posto.

Podaci o rastu nisu iznenađujući, navodi ekonomista Faruk Hadžić, i to građani osjete prilikom svakodnevnih kupovina. Poražavajuće je da je reakcija vlasti i ovoga puta izostala, iako je struka predložila kvalitetne prijedloge kojima bi se ublažili negativni efekti inflacije i usporio rast cijena.

- Ako bi primjerice privremeno ukinuli akcize na gorivo, ne bismo imali ni približno očekivane efekte. Ipak, u ovoj situaciji, postoje još neke mjere, koje mogu pomoći građanima i gospodarstvu, navodi Hadžić.

Dva rješenja

Rješenje je, smatra, zamrzavanje osnovice za obračun PDV-a na osnovne životne namirnice.

- Ako već donosioci odluka ne žele smanjiti stopu PDV-a, onda bi bar mogli izmijeniti propise i PDV obračunavati na osnovicu prije nego su krenula poskupljenja, jer nije isto obračunavati 17 posto na cijenu ulja od 2 KM ili 5 KM. Druga mjera bi se odnosila na pomoć radnicima. U tom slučaju bi se od određenog, jasno definiranog datuma u godini, svako novo povećanje plaća oslobađalo plaćanja poreza. Recimo, ako je neto plaća u veljači ove godine iznosila 700 KM + 492 KM doprinosa i poreza, a sada poslodavac odluči da poveća neto plaću djelatniku za 300 KM, onda u toj situaciji, sav dodatni novac ide radniku, dok država ne bi naplatila doprinose. Na ovaj način djelatnik bi dobio veću plaću kako bi se ublažili negativni efekti inflacije, navodi Hadžić.

Hadžićev kolega Damir Bećirović smatra kako je početni zamah inflacije bio ustvari posljedica pandemije i spuštanja potražnje, te monetarne i fiskalne politike najznačajnijih tržišta. Inflacija koju imamo danas posljedica je očekivanja vezanih za krizu u Ukrajini, odnosno rat koji bjesni.

- Dakle, napominjem, to je više posljedica percepcije budućih očekivanja nego trenutnog odnosa ponude i potražnje. I to se ustvari najbolje vidi na primjeru nafte i energenata. Najavljene restriktivne monetarne politike i dalje usložnjavaju buduća očekivanja, predviđajući usporavanje oporavka i rasta ekonomije. Imajući u vidu rast potražnje koji će se desiti tijekom ljetnih mjeseci, a koji će se neminovno desiti zbog dolaska dijaspore i povećanja broja turista, siguran sam i kako do usporavanja inflacije nažalost neće doći, kaže nam Bećirović.

Mjere Američke i Europske centralne banke ne mogu odmah djelovati. To će se vjerojatno desiti tek na jesen, posebno ako se razriješi ukrajinska kriza. I to bi konačno moglo dovesti do pada cijena. Što se tiče vlasti u našoj zemlji, kaže kako je narodu sve bilo jasno kada smo imali prijedlog ukidanja akciza na određeni period.

- Tada se ogolilo koliko je njima zaista stalo do malog čovjeka. Ekonomija u našim politikama nažalost nema mjesto koji bi morala imati, tako da se neće djelovati u pravcu poboljšanja života. Tako je bilo i u pandemiji. Ostajemo prepušteni sami sebi. Svatko od nas će i dalje morati voditi računa sam o sebi i svojim troškovima, mijenjajući životne navike, rekao je.

Novca ima samo za nužne potrebe

Cijene su u kontinuiranom rastu i to će se nastaviti, upozorava i Amila Pilav – Velić – makroekonomski stručnjak.

- To kažu i projekcije s ekonomskog foruma u Davosu. Prema njima cijene će ići uzlaznom putanjom za još 20 posto. Stvari usložnjava rast cijena energenata, a to će se neminovno odraziti na cijene ostalih proizvoda. Evidentno je da slijede velike nestašice hrane, posebno u nerazvijenom dijelu svijeta. Zabrinjavajuće kod nas je to što će cijene hrane i dalje biti visoke, te da će istovremeno padati kupovna moć građana. Potrošačka korpa kod nas odavno je mnogo veća od prosječne plaće. Ranije smo od te prosječne plaće mogli podmiriti oko 50 ili 60 posto potrošačke korpe, a danas je to svega oko 30 posto potreba, navela je Pilav – Velić.

Iz Europske komisije nedavno su poručili kako očekuju da inflacija dosegne vrhunac u drugom kvartalu ove godine i nakon toga počela bi postupno padati. H. Ž.